Demograf Stjepan Šterc analizirao je proračun i novac za demografski oporavak našao u stavkama za financiranje udruga i političkih stranaka, intelektualnih usluga i materijalnih troškova ministarstava...
DANCE SPASILA PUTNIČKA AGENCIJA
'Ako se želi, možemo lako naći 4 milijarde kuna i preusmjeriti taj novac na mjere za opstanak'
Danska putnička agencija svojevremeno je spotom, 'Učinite to za Dansku, učinite to za mamu', pozivala mlade na romantično putovanje, jer istraživanja su pokazala da je 10 posto beba začeto upravo na ljetovanju. Teško je zamisliti da bi takvo što potaknuo Hvate na demografsku revitalizaciju, no demograf Stjepan Šterc navodi da ima i drugih primjera na koje se možemo ugledati. Mađarska, ističe, ima najbolju mjeru. To je kredit za mlade koji stupe u brak u iznosu 30.000 i 50.000 eura. Koliko će novca vratiti ovisi o broju djece.
Susjedna Slovenija, nastavlja Šterc, novčano ne kažnjava žene jer su na porodiljnom dopustu, imaju dječji dodatak po uzoru na Njemačku, a porezno nagrađuju one koji ostaju u ruralnim krajevima. Irska je pak oslobodila iseljenike poduzetnike plaćanja poreza na dobit u poreza svaki investiciju koja dolazi od njihovih iseljenika. Šterc kaže da Hrvatska novca u proračunu ima.
Analizirao je stavke te uvjerava da, ako se želi, možemo lako naći između 3 i 4 milijarde kuna koje se mogu preusmjeriti na mjere za opstanak. Smatra da se može uzeti sa stavki namijenjenih za financiranje udruga i političkih stranaka, ali i s intelektualnih usluga i materijalnih troškova ministarstava.
- Mirne duše možemo reći da to više ne želimo financirati iz proračuna i da novac usmjeravamo u opstanak Hrvatske - kaže Šterc koji je gledajući stavke došao i do znatno većeg iznosa od spomenutog koji se može preusmjeriti u mjere, samo ako se to želi.
Demograf Anđelko Akrap kaže da nam za demografski spas treba snažna politička volja kako bi se zaustavili nepovoljni demografski trendovi. Zna se, nastavlja, koje Hrvatska ima probleme. Prvo je iseljavanje, što je napominje znak da se najprije mora promijeniti cijeli koncept gospodarskog razvoja kako bi se zadržalo postojeće stanovništvo na prostorima gdje je zabilježeno najveće iseljavanje. Tu je pitanje i sigurnost radnog mjesta i malih primanja koji mlade onemogućuju da imaju željeni broj djece, tu je i pitanje stambene problematike.
- Za sadašnje stanje odgovornost snose svi nositelju političke vlasti - kazao je Akrap te naveo kako nam trebaju strategije koje će dugoročno dati rezultate odnosno zadržati postojeću radnu snagu, a ne da se one mijenjaju ovisno o promjeni političkih opcija.
- Demografska politika je dio ukupne razvojne politike, ona je protkana s gospodarskim razvojem i stanjem u čitavom društvu. Jedna mjera ništa neće dati. Nitko nije odselio zbog 200.000 kuna niti će se zbog toga novca vratiti, iako ne želim dovoditi u pitanje dobronamjernost te mjere, ali one moraju biti promišljene, usklađene i međusobno se podupirati - napominje demograf.
Demografska revitalizacija, poručuje Akrap, projekt je na kojem trebamo konsenzus svih političkih aktera i gospodarstva.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
