Agroproteinka prerađuje ono što nitko ne može

Iako većina građana o Agroproteinki zna tek da je to "ona tvornica koja prerađuje strvine", njezin je značaj u javnom zdravstvu, sigurnosti hrane, zaštiti okoliša i održivosti golem, nezamjenjiv i u potpunosti usporediv s najnaprednijim europskim standardima.

Ovo je priča o sustavu koji funkcionira 24 sata dnevno, 365 dana u godini. O sustavu koji radi posao koji nitko drugi ne može, a bez kojega bi Hrvatska bila suočena s ekološkim incidentima, zaraznim bolestima životinja i ozbiljnim rizikom za javno zdravlje.

I pritom, o sustavu u kojem je tek manji dio posla financiran od države, jer se odnosi na obvezno zbrinjavanje zaraženih strvina papkara, kopitara i peradi s farmi, a čiji se ugovorni iznos nije mijenjao još od 2013. godine.

Naime, u suvremenom pogonu u Sesvetskom Kraljevcu svakodnevno se obrađuju životinjski nusproizvodi iz cijele Hrvatske.

Sustav je postavljen tako da država financira samo prikupljanje i preradu strvina, uginulih i zaraženih životinja, čime se sprečava širenje bolesti poput bedrenice, ptičje gripe, salmonele ili svinjske kuge. Jedan od ključnih ljudi u tvrtki je dr. Zlatko Heruc, doktor veterinarske medicine i sveučilišni magistar sudskog veterinarstva, član Uprave, koji je dio tvrtke više od 20 godina. Heruc, doktor veterinarske medicine, jedan je od onih stručnjaka čiji se autoritet ne nameće, on se jednostavno osjeti. Blag u pristupu, iznimno stručan i duboko predan svom području, godinama je razvijao ugled kao osoba na koju se može osloniti u bilo kojem segmentu veterinarske struke i sustava zbrinjavanja životinjskih nusproizvoda.

U Agroproteinku je došao u vrijeme kad je postojala samo jedna tvornica. S vremenom su se propisi postrožili, a to je uzrokovalo potrebu izgradnje još jedne tvornice za odvojenu preradu strvina i ostalih nusproizvoda kategorije 1 i 2 od nusproizvoda kategorije 3.

Bio je dio njezina rasta i transformacije, svjedočio je svim izazovima i promjenama te je svojim znanjem i smirenim vođenjem dao važan doprinos razvoju cjelokupnog sustava. Njegovo iskustvo, u kombinaciji s ljudskom toplinom, čini ga jednim od ključnih ljudi koji su oblikovali profesionalne standarde tvrtke kakva je danas.

- Kategorije 1 i 2, uginule i zaražene životinje, čije zbrinjavanje plaća država, čine tek oko 16 od ukupno 96 tisuća tona koje godišnje obradimo, a to je manje od petine našeg ukupnog posla - pojašnjava dr. Zlatko Heruc i naglašava kako ostatak od više od 80 tisuća tona čini kategorija 3, nusproizvodi iz klaonica koji nisu opasni.

Kategorije 1 i 2, dakle strvine, kojih je oko 16 tisuća tona godišnje, prerađuju se, objašnjava Heruc, pod temperaturom od 133 stupnja i tlakom od tri bara najmanje 20 minuta, a to uništava sve uzročnike bolesti. Iz njih nastaju mesno-koštano brašno i mast, koji se, sukladno europskim propisima, moraju termički uništiti. Brašno se koristi kao energent u cementarama, gdje izgara na vrlo visokim temperaturama, dok se mast prerađuje u biodizel i sagorijeva u dizelskim motorima. Riječ je o opasnim nusproizvodima kojima se upravlja na strogo kontroliran, siguran i okolišno održivi način. Dodaje i da kod njih završavaju i uginule životinje iz zooloških vrtova u Hrvatskoj. Tako su u Sesvetskom Kraljevcu zbrinute strvine slonova, zmija, krokodila i ostalih divljih životinja.

- Nismo spalionica, već dio biogospodarstva. Životinjski organizmi sadrže od 60 do 70 posto vode. Kad bi se takav materijal spaljivao, zapravo bismo 'palili vodu', a to zahtijeva izrazito veliku količinu energije. Time bi se stvorila nepotrebna emisija te bi se dodatno opteretili okoliš, tlo, zrak i cijeli ekosustav. U našem procesu u obradu ulazi 100 posto sirovine, a na izlazu nastaju dva korisna proizvoda, oko 24 posto mesno-koštanog brašna i oko 12 posto tehničke masti. Ostatak čini voda koja se, nakon potpunog pročišćavanja, može sigurno ispustiti. To je čista voda koja može biti otpuštena u bilo koji prirodni recipijent, u skladu sa svim propisima o zaštiti okoliša - kaže Heruc.

Agroproteinka u suvremenom pogonu u Sesvetskom Kraljevcu ima razvijen cjeloviti, visoko organiziran sustav prikupljanja, transporta i prerade nusproizvoda životinjskog podrijetla koji počinje već u trenutku dojave, a završava sigurnom i kontroliranom preradom u pogonu. Za cijelu Hrvatsku uspostavljen je jedinstveni kontakt broj, 072 500 605, na koji vlasnici životinja, farme, veterinarske stanice ili klaonice prijavljuju svako uginuće. Kad je riječ o pojavama zaraznih bolesti, poput bedrenice, salmonele, ptičje gripe ili drugih bolesti koje zahtijevaju hitno postupanje, sustav se aktivira u suradnji s nacionalnim stožerom, inspektoratom i veterinarskim službama kako bi se spriječilo širenje zaraze. Tad na teren izlazi jedna od stotinu posebno opremljenih ekipa. Sva su vozila jasno označena i namijenjena isključivo kategorijama materijala za koje su registrirana. To je strogo propisano pa se strvine mogu prevoziti samo u vozilima za prijevoz kategorije 1 i 2. Ona su potpuno nepropusna, zatvorena i dezinficirana, čime se eliminira svaki rizik od širenja bolesti tijekom transporta. Radnici su opremljeni posebnom zaštitnom odjećom i opremom, a ulazak u krug tvornice strogo je reguliran, u trenutku kad se vozilo s zaraznim materijalom nalazi unutar pogona, pristup nema nitko tko nije dio specijaliziranog procesa. Tek kad se materijal istovari te vozilo i prijemni dio prođu kompletan postupak pranja i dezinfekcije, omogućuje se nastavak redovnog rada.

- Smeta me kad se kaže da Agroproteinka 'dobije novce'. Mi smo za te novce odradili posao za koji je propisima jasno definirana i propisana naknada. Država tu uslugu plaća umjesto farmera. S obzirom na to da u Hrvatskoj postoji oko 160 tisuća obiteljskih gospodarstava, kad bismo mi naplaćivali uslugu farmerima, a oni tražili povrat od države, to bi dovelo do goleme opterećujuće administracije. Iz tog razloga mi direktno šaljemo račun državi. Mi vodimo sve evidencije i unosimo podatke u realnom vremenu u sustav Ministarstva poljoprivrede, tako da država ima potpuni nadzor nad svakom prikupljenom lešinom u realnom vremenu. Na temelju tih izvješća ispostavlja se faktura državi, a u evidenciji se jasno vide vlasnik životinje, vrsta životinje i svi relevantni podaci - kaže Heruc i dodaje kako tvrtka ima gotovo 70 godina tradicije, a na trenutačnoj lokaciji posluje od 1984. godine.

Država je, kaže, prepoznala njih kao partnera s kojim može zatvoriti jedno od ključnih poglavlja u procesu pristupanja EU. Naime, jedan od uvjeta bio je da Hrvatska mora propisno zbrinjavati strvine i ostale životinjske nusproizvode, a oni su, kaže Heruc, imali potrebne resurse i kapacitete.

- Taj sustav kontinuirano razvijamo. Država je prvi put 2007. godine s nama potpisala koncesijski ugovor na deset godina, a 2017. godine je on produljen na dodatnih deset godina. Da se koncesija nije produljila, sustav zbrinjavanja ne bi mogao funkcionirati. Prema važećem ugovoru, dužni smo prikupiti sve NUS proizvode kategorije 1 i 2 - ističe Heruc.

Tvornica za preradu kategorije 1 i 2 u redovnim uvjetima, dakle kad nisu u pitanju zarazne bolesti, preradi oko 60 tona materijala dnevno, no zahvaljujući pričuvnom kapacitetu može obraditi i do 150 tona u razdobljima pojave bolesti ili masovnih eutanazija životinja. Kad na farmi izbije zaraza, s redovnim količinama može pristizati i do sto dodatnih tona materijala dnevno.

- U svakodnevnom radu, bez izvanrednih situacija, Agroproteinka prikupi oko 8000 strvina svih vrsta životinja, od miša do slona. Nijedna životinja ne ugiba 'od zdravlja', pa svaka nosi potencijalni rizik za radnike, okoliš ili druge životinje. Upravo zato se prema svakoj uginuloj životinji postupa jednako ozbiljno, bez obzira na to radi li se o službeno potvrđenoj bolesti ili ne, čime se osigurava potpuna biosigurnost cijeloga sustava - kaže Heruc.

Važno je, kaže,napomenuti da bi bez koncesije države prikupljali samo ono što je ekonomski isplativo. To znači, objašnjava Heruc, da oni idu po, primjerice, jedno janje bilo gdje u Hrvatskoj, putuju na Mljet radi 300 grama materijala ili 2,5 kilograma šunke s pogreškom, a naknada za sakupljanje je svega 19 centi po kilogramu. Pritom je potrebno ići brodom, a vozač mora i prenoćiti.

Tu, naime, dolazimo do kategorije 3, koja čini najveći dio poslovanja Agroproteinke. Od ukupno oko 96 tisuća tona materijala koji godišnje uđe u sustav, nakon što se izdvoji oko 16 tisuća tona zaraženih ili uginulih životinja (kategorija 1 i 2), ostatak čini kategorija 3, najmanje rizični nusproizvodi, poput kostiju i iznutrica iz klaonica od životinja, koji su izvorno bili namijenjeni prehrani ljudi.

- Da ih mi ne prerađujemo, morali bi biti zbrinuti drugim metodama, a zakapanje ili odvoz na odlagališta stvarao bi ozbiljan ekološki problem. Pri raspadanju nastaje metan, snažan staklenički plin, našim sustavom obrade sprečavamo stvaranje velike količine metana godišnje, čime izravno pridonosimo borbi protiv klimatskih promjena - kaže Heruc i objašnjava da oko 80 tisuća tona materijala iz kategorije 3 čini osnovu njihova proizvodnog procesa.

Ti nusproizvodi, ističe, obuhvaćaju robu kojoj je istekao rok trajanja, artikle s pogreškom u ambalaži i ostale nusproizvode iz klaonica. Ništa od toga se ne baca, sve se preradi u dvije tehnološke linije.

- Prva linija je namijenjena peradarskome materijalu, imamo peradarsku tvorničku liniju. To su nusproizvodi iz peradarskih klaonica (iznutrice, perje i ostaci koji se ne vide u dućanu kad kupac dobije očišćenog pilića). Od njih nastaju peradarski prerađeni životinjski protein i životinjska mast. Taj protein može se koristiti u prehrani svinja, riba i u hrani za kućne ljubimce, a mast se koristi, osim u hrani za životinje, i u proizvodnji kozmetike te sapuna. Druga linija obrađuje materijal iz svinjskih i govedarskih klaonica. Iz nje se dobiva prerađeni životinjski protein koji se koristi isključivo u proizvodnji hrane za kućne ljubimce - kaže Heruc.

Agroproteinka se aktivno uključila i u zaštitu bjeloglavog supa, jedne od najugroženijih ptica Europe. Bjeloglavi sup je veliki strvinar, impresivnog raspona krila od gotovo tri metra, koji ima ključnu ulogu u ekosustavu jer uklanja strvine iz prirode i tako sprečava širenje bolesti. Ova vrsta nekad je bila brojna na kvarnerskim otocima, osobito na Cresu, no populacija je s vremenom gotovo nestala, nije bilo reproduktivnih parova i ptice se više nisu razmnožavale.

U suradnji s udrugama i ustanovama koje upravljaju prirodom, Agroproteinka je organizirala dostavu kontroliranih, zdravstveno ispravnih strvina koje služe kao hrana supovima. Time je osigurana stabilna i sigurna hranidbena baza koja je bila presudna za njihov oporavak. Rezultati su vidljivi, u posljednje dvije godine broj supova na Cresu značajno se povećao, ponovno se uspješno razmnožavaju, a vrsta se ponovno pojavila i na Učki, kao i na pojedinim područjima Velebita, gdje je nije bilo godinama.

Ovaj primjer pokazuje koliko je širok angažman Agroproteinke. Tvrtka se ne bavi samo onim što je ključno za zdravlje životinja i ljudi, skupljanjem i obradom nusproizvoda, sprečavanjem širenja bolesti i smanjenjem emisija stakleničkih plinova, nego i aktivno pridonosi očuvanju prirode, bioraznolikosti i okoliša.

Jedini u Hrvatskoj imaju uvjete za zbrinjavanje strvina

kod njih završavaju i uginule životinje iz zooloških vrtova u Hrvatskoj

Dr. Zlatko Heruc

U svakodnevnom radu, bez izvanrednih situacija, Agroproteinka prikupi oko 8000 strvina svih vrsta životinja, od miša do slona. Nijedna životinja ne ugiba 'od zdravlja', pa svaka nosi potencijalni rizik za radnike, okoliš ili druge životinje

Dr. Zlatko Heruc

U svakodnevnom radu, bez izvanrednih situacija, Agroproteinka prikupi oko 8000 strvina svih vrsta životinja, od miša do slona. Nijedna životinja ne ugiba 'od zdravlja', pa svaka nosi potencijalni rizik za radnike, okoliš ili druge životinje

Okvir AE 480 ia non pro cum aut

1) Do exer iriurem in ullandrem dit, consectet niscilis elese venibh eros nit lortionse doloreet praeseq uismolutpat. 2) Uguero euis adit in ea faccum zzril esse feuis deliq Ut num quissequat, summy nibh 3) er iustuam, vseOlto eterteris averis fite terfectur. LisseFeci 4) eliis pubi publiam contiam fectamdiiCe ini quissequat, summy nibh 5) er iustuam, vseOlto eterteris averis fite terfectur. LisseFeci 6) eliis pubi publiam contiam fectamdiiCe inicave natque ad deo, sent. Satiu