Trgovanje utjecajem, mito, zlouporaba položaja i ovlasti su optužbe za koje se sumnjiči okrivljene u aferi vjetroelektrane
SUMNJIČE I BAŠIĆA I JAKUPČIĆA
Afera vjetroelektrane: Uskok širi istragu protiv Josipe Rimac
Uskok je u utorak objavio kako su proširili istragu protiv bivše gradonačelnice Knina Josipe Rimac, ali i protiv Milenka Bašića i Krunoslava Jakupčića.
Nakon što su u svibnju 2020. otvorili, a potom i nekoliko puta širili istragu u aferi vjetroelektrane zbog osnovane sumnje na počinjenje kaznenih djela trgovanja utjecajem, davanja mita za trgovanje utjecajem i zlouporabe položaja i ovlasti, istraga se sada širi.
POGLEDAJTE VIDEO
Pokretanje videa...
01:31
Priopćenje Uskoka prenosimo u cijelosti
USKOK je, nakon donošenja rješenja o provođenju istrage od 30. svibnja 2020. te rješenja o proširenju istrage od 26. kolovoza 2020. i 22. travnja 2021., donio rješenje o proširenju istrage protiv troje hrvatskih državljana (1980., 1965., 1957.) zbog osnovane sumnje na počinjenje kaznenih djela trgovanja utjecajem, davanja mita za trgovanje utjecajem i zlouporabe položaja i ovlasti.
Osnovano se sumnja da je I. okr., u razdoblju od veljače 2017. do 29. svibnja 2020., u Zagrebu i Kninu, u sklopu prethodno postignutog dogovora s II. okr., te uz dogovorenu novčanu nagradu od najmanje 40.000 kuna koju joj je na mjesečnoj bazi isplaćivao II. okr., u cilju pribavljanja nepripadne koristi jednom trgovačkom društvu (dalje TD), poduzimala niz radnji radi pogodovanja tom TD-u koristeći pritom svoj društveni utjecaj koji je stekla kroz višegodišnje obnašanje dužnosti gradonačelnice Knina te zastupnice u Hrvatskom saboru. Tako je, kako bi omogućila TD-u da nastavi s radovima na izgradnji vjetroelektrane unatoč neriješenim imovinsko-pravnim odnosima na šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske, te unatoč tome što je od strane Hrvatskih šuma TD već bilo upozoreno da prekine s pripremnim radovima koje je započelo prije sklapanja Ugovora o osnivanju prava služnosti, od IV. okr. predsjednika Uprave društva Hrvatske šume zatražila da s navedenim društvom sklopi Ugovor o izgradnji i korištenju šumske ceste neovisno o ispunjavanju uvjeta, na što je isti pristao. Nakon što je Podružnica Split Hrvatskih šuma izradila nacrt ugovora, IV. okr. je zatražio njegovu izmjenu na način da se protivno Zakonu o šumama na navedeni ugovor neosnovano primjeni članak Pravilnika o korištenju šumske infrastrukture i TD-u tako prizna status investitora šumske infrastrukture te ga se oslobodi plaćanja naknade za korištenje šumske ceste u iznosu od 20.000,00 kuna godišnje po svakom vjetrogeneratoru, bez PDV-a, iako je znao da šumske ceste koje je TD namjeravalo izgraditi ne predstavljaju šumsku infrastrukturu niti su namijenjene gospodarenju i zaštiti šuma, nego poslovnim potrebama tog društva.
Pravna služba Podružnice Split odbila je sačiniti takav ugovor, pa je IV. okr. naložio Sektoru pravnih poslova u Direkciji društva Hrvatske šuma da sačini ugovor s takvom odredbom. Potom je IV. okr., po saznanju da TD nije u mogućnosti ishoditi bankarsku garanciju kao jamstvo za uredno izvršenje ugovora, a što je bilo dužno dostaviti sukladno tada važećoj Odluci Uprave Hrvatskih šuma o osiguranjima plaćanja, zatražio da se u ugovoru bankarska garancija zamjeni obvezom dostave dvije bjanko zadužnice na iznos od po 500.000,00 kuna. Navedeni ugovor je potpisao 4. travnja 2017. iako TD prije potpisa ugovora nije dostavilo niti zadužnice kao jamstvo za uredno izvršenje ugovora.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
