Znate li koliko novca imate na računu u obveznome mirovinskom fondu?
Većina zaposlenih u Hrvatskoj redovito izdvaja dio plaće za mirovinu, ali iznenađujuće malo njih zna koliki se iznos zapravo nalazi na njihovome mirovinskom računu. Pratite li svoju mirovinsku štednju?
Iako smo ovih dana mogli čitati optimistične vijesti o tome kako se Hrvatska nalazi usred neočekivanog baby booma, jer je u ljetnom razdoblju u odnosu na prošlu godinu rođeno 656 više beba, moramo ostati svjesni toga da je pred nama još jedna cijela generacija u kojoj će se osjećati posljedice razornog demografskog starenja nacije.
Kako stvari stoje, trenutačno na jednog umirovljenika dolaze 1,44 radnika. Prije samo 20 godina na razini EU bilo je gotovo 400% više zaposlenih na jednog umirovljenika, što znači da su mirovinski sustavi diljem europske zajednice kontinuirano pod sve većim pritiskom.
Upravo zbog tog trenda treba razmišljati o tome koliko izdvajate za mirovinu, gdje se ta sredstva nalaze i u konačnici koliko novca imate na svome mirovinskom računu.
Znate li koliko novca imate na računu?
Proveli smo kratku anketu među kolegama u 24sata i pitali ih znaju li koliko novca imaju na osobnom računu u obveznome mirovinskom fondu. Vjerovali ili ne, ali polovica nije znala odgovor na to pitanje. Štoviše, 56% ih je izjavilo da nema uvid u stanje svojeg računa - neki zato što su tek zakoračili u svijet rada, a drugi zato što, unatoč dugogodišnjem stažu, na taj dio izdvajanja iz redovne plaće ne gledaju kao na iznos koji će biti dio njihove mirovine.
- Jedanput godišnje dobivam izvještaj o stanju na računu, ali nemam pojma koliko sam zapravo prikupila - rekla je Mirna (39) i dodala kako vjeruje da poslodavac uredno uplaćuje doprinose, iako je svjesna da bi se u vezi s tim trebala više angažirati.
Pa ipak, među novinarima je bilo i onih koji su dobro informirani i koji bi mnogima mogli poslužiti kao primjer kako jednostavno održavati pregled nad vlastitom štednjom za budućnost.
- U aplikaciji banke vidim iznos na računu u obveznome mirovinskom fondu - napominje Krešimir (32), a njegov susjed nadovezuje se i kaže kako mu fond nakon svake uplate poslodavca automatski šalje obavijest i redovita izvješća, zbog čega uvijek zna kad je uplata izvršena.
Neki su čak već u razmišljanju o sljedećim koracima, poput promjene fonda, svjesni da različiti prinosi tijekom deset ili dvadeset godina mogu stvoriti znatnu razliku u ukupno prikupljenim sredstvima. Takvi primjeri pokazuju da praćenje vlastitog mirovinskog računa ne mora biti komplicirano, ali zahtijeva barem minimalnu dozu interesa i odgovornosti prema vlastitoj financijskoj budućnosti.
Podsjetimo se kako je sve počelo
Hrvatski se mirovinski sustav sastoji od tri stupa. U prvi, međugeneracijski stup, svaki mjesec uplaćujemo 15% doprinosa iz bruto plaće. To nije novac koji će vam stajati na raspolaganju kad budete išli u zasluženu mirovinu nego se iz njega isplaćuju mirovine svih onih koji su uvjete za mirovinu već ostvarili.
Prije 23 godine, točnije 2002., naš je mirovinski sustav krenuo u modernizaciju jer samo na načelima solidarnosti više nije mogao egzistirati. Donesen je zakon koji je obvezao poslodavce da uz postojećih 15% iz bruto plaće svojih zaposlenika izdvajaju 5% na njihov osobni račun u obveznome mirovinskom fondu koji sami odaberu.
Članstvo u drugom stupu postalo je obavezno za sve rođene nakon 1. siječnja 1962. godine, oni rođeni između 1952. i 1961. imali su mogućnost izbora ostati u prvom stupu ili se odlučiti za oba stupa, a stariji od 1952. nisu mogli pristupiti novom sustavu.
Tako se stvorio dodatni izvor prihoda rezerviran za starost, a visina mirovine jednog će dana ovisiti o uplaćenim doprinosima i prinosima fonda.
Sigurno se pitate a gdje je u toj priči treći stup. Treći mirovinski stup dobrovoljna je štednja, koju možete dodatno uplaćivati sami ili to za vas može činiti vaš poslodavac uz određene pogodnosti, ali o tome nekom drugom prilikom.
Labirint mirovinskog sustava
Novcem koji svatko od nas mjesečno uplaćuje u drugi stup (5% iz bruto plaće) upravljaju obvezni mirovinski fondovi (OMF). U Republici Hrvatskoj postoje četiri takve institucije.
Mirovinski fond možete odabrati sami kao i kategoriju, čijim ćete izborom izravno utjecati na to kako će se, gdje i s kojim rizikom vaš novac ulagati. No prije nego što dodatno razjasnimo razlike između kategorija pojedinačnih rizika koje nose, u priču uvodimo još jednu ključnu kraticu u ovom labirintu, REGOS.
Središnji registar osiguranika ili REGOS ustanova je koja prati sve mirovinske uplate i račune u mirovinskim fondovima. Možete ga zamisliti kao "knjigovodstveni centar" za mirovine koji bilježi tko koliko uplaćuje, vodi osobne račune svakog člana fonda i brine da sredstva iz prvog i drugog mirovinskog stupa budu pravilno zabilježena. Također, REGOS osigurava da, ako netko zatvori račun ili premine, njegova imovina bude pravilno prenesena zakonskim nasljednicima.
REGOS također ima obvezu sve one koji sami ne odaberu svoj obvezni mirovinski fond i kategoriju, nakon što se prvi put zaposle, rasporediti jednom od četiri dostupna OMF-a, u najrizičniju od tri kategorije rizika upravljanja.
A, B i C sustav kategorija rizika
Kategorije obveznih mirovinskih fondova A, B i C zapravo označavaju koliko rizika fond smije preuzeti dok ulaže vaš novac.
Kategorija A najrizičnija je, što znači da može do 70% imovine uložiti u dionice, to podrazumijeva veći potencijal rasta, ali i veće oscilacije vrijednosti. Zato je najprikladnija mlađim osobama ili onima koje do mirovine dijeli više od deset godina. Ipak, dio imovine mora biti uložen i u sigurnije državne obveznice. Kategorija B uravnotežena je opcija - kombinira do 40% ulaganja u dionice i barem 45% u sigurnije dužničke papire, što je čini najčešćim izborom za građane svih dobi.
Kategorija C najmanje je rizična i najstabilnija jer tek do 10% ulaganja može biti u dionicama, a većina se ulaže u vrlo sigurne državne obveznice i instrumente tržišta novca. Ova kategorija dobar je izbor za one koji su blizu mirovine i žele izbjeći veće promjene vrijednosti štednje, ali prelazak iz kategorije C u drugu više nije moguć ako je do mirovine ostalo manje od šest mjeseci. Tako tri kategorije nude različite razine rizika da bi svatko mogao odabrati ritam rasta i stabilnosti koji mu najviše odgovara.
Ključni pokazatelj uspješnosti fondova je Mirex, indeks koji mjeri prosječne rezultate svih fondova u određenoj kategoriji. Primjerice, godišnji Mirex A ove godine iznosi 16,35%, Mirex B bilježi 9,94%, a Mirex C, koji je konzervativan, samo 2,68%. Prateći Mirex, možete usporediti koliko pojedini fondovi zaista rastu u odnosu na konkurenciju i tržište, što vam pomaže da svjesno odlučite koliko rizika želite preuzeti i kako će vaš novac rasti do mirovine.
Kako promijeniti mirovinski fond?
Obrazložili smo zašto je važno informirati se i pratiti prinose svog mirovinskog fonda te na vrijeme reagirati. Ako se tijekom svog radnog vijeka predomislite i želite promijeniti fond, to možete učiniti na šalteru REGOS-a, u poslovnicama FINA-e, u mirovinskom informativnom centru ili putem e-Građana, ali mora proći najmanje 14 dana od prethodne promjene.
U prve tri godine za promjenu fonda plaća se naknada, a nakon toga je besplatna. Kategoriju fonda (A, B ili C) možete mijenjati jedanput godišnje unutar istog fonda, bez dodatnih troškova. Nažalost, u Hrvatskoj i dalje čak 9 od 10 zaposlenika ne iskorištava zakonsku mogućnost da samostalno odabere OMF.
Znati s kim ulažete svoj novac jednako je važno kao i pratiti prinose. Obvezni mirovinski fondovi, uz stabilnost i iskustvo, omogućuju transparentan uvid u stanje osobnog računa u svakom trenutku, a članovima daju priliku da kroz kategorije A, B i C sami odaberu ritam rasta i razinu rizika. U kombinaciji s praćenjem indeksa Mirex, ovo je konkretan način da preuzmete kontrolu nad vlastitom mirovinskom štednjom i dugoročno osigurate sredstva koja će vam stajati na raspolaganju kada dođe vrijeme za zasluženu mirovinu.
