Savjet profesorice: Ovo su najbolje aplikacije i alati koji pomažu pri učenju
Kako tehnologiju staviti u funkciju obrazovanja i učiniti je korisnom za učenike, profesore i roditelje, objašnjava profesorica informatike iz Gimnazije Vukovar, koja ujedno svoj posao smatra važnim, plemenitim i nadahnjujućim pozivom
Tehnologija bi u učionici trebala predstavljati mnogo više od mobitela sakrivenih ispod klupa tijekom nastave. U 21. stoljeću morala bi i trebala bi biti jedan od glavnih alata nastavnicima za prenošenje, a učenicima za usvajanje gradiva.
Kako tehnologiju staviti u funkciju obrazovanja i učiniti je korisnom za učenike, profesore i roditelje, objašnjava profesorica informatike u Gimnaziji Vukovar, Sanja Pavlović Šijanović, koja je u sustavu obrazovanja više od 20 godina. Unatoč svim predrasudama i poteškoćama koje prate njezinu struku, na svoj posao gleda kao na smisao života.
- Svoj poziv smatram važnim, plemenitim i nadahnjujućim, a značenje nastavničke uloge u životu učenika i cjelokupnog društva smatram nemjerljivim. Biti učitelj nije samo zvanje ni zanimanje. To je poziv i način života, koji se osjeti od malih nogu - kaže profesorica.
Učenici nekad i danas
Danas se često može čuti da su novije generacije nezainteresirane, dekoncentrirane i slabijeg znanja od prethodnih. Ova profesorica informatike ne slaže se s takvim tvrdnjama, u svom radu primjenjuje nove digitalne tehnologije te nam iz prve ruke otkriva kako učenici reagiraju na takvu vrstu nastave.
- Učenike koji žive u dobu svakodnevnih tehnoloških promjena usmjeravam i demonstriram im načine na koje novu tehnologiju te nove alate i platforme mogu iskoristiti za stjecanje i stvaranje novih, potrebnih i uporabljivih znanja. Djeca i mladi imaju potencijala, na nama nastavnicima je da ih potičemo u razvoju njihovih jakih strana stvarajući im izazove baš za njihove individualne potencijale. Jedino takav pristup omogućuje im rast i nova postignuća, bila ona s tehnologijom ili bez nje - kaže sugovornica.
Mnogo profesora i dalje zahtijeva učenje velike količine informacija napamet. Takvo obrazovanje u najmanju ruku nije motivirajuće, a i kontraproduktivno je. Upravo je zato interaktivna nastava mnogo bolja i uspješnija opcija.
- Danas, recimo, nastavnici informatike osmišljavaju i provode aktivnosti putem kojih učenici razvijaju digitalnu mudrost, kritičko mišljenje, kreativnost i inovativnost, računalno razmišljanje, sposobnost rješavanja problema i vještinu programiranja kako bi, usvajajući pravila učinkovitog i odgovornoga komuniciranja i suradnje u digitalnom okruženju, postali spremni na brze promjene i izazove u području stvaranja i korištenja digitalne tehnologije u svakodnevnom životu. Na taj način i dolazimo do konačnog cilja obrazovanja, a to je stvaranje preduvjeta koji će povećati njihovu zapošljivost i njihovu konkurentnost na tržištu rada.
U svrhu stvaranja digitalno zrelih škola za 21. stoljeće na stranici https://edutorij.e-skole.hr dostupni su digitalni obrazovni sadržaji za niz nastavnih predmeta i sve međupredmetne teme od 5. razreda osnovne škole do 4. razreda srednje škole. Sadržaji pokrivaju gradivo prema kurikulumu, a izrađeni su modularno tako da nekoliko modula pokriva kurikulum pojedinog razreda. Uz mogućnost korištenja cjelovitog sadržaja za cijeli razred, svaki se modul može preuzeti i koristiti samostalno. Sadržaji se mogu koristiti online ili preuzeti na vlastito računalo. Uz pojedine sadržaje za nastavnike je dostupan i Priručnik, a zanimljivo je da je određene sadržaje moguće preuzeti i na mobilni uređaj i kao mobilnu aplikaciju.
Kako aplikacije pomažu u učenju?
Osim što učenje čini zabavnijim, tehnologija pomaže i nastavnicima kako bi svojim podučavanjem potaknuli učenike na aktivno sudjelovanje u nastavi. Profesorica Pavlović Šijanović nam je objasnila kako aplikacije mogu pomoći učenicima, ali i profesorima.
- Od alata bih izdvojila Lino i Padlet digitalnu oglasnu ploču za razmjenu iskustava, pri čemu nastavnik izrađuje ploču, a svoje odgovore, razmišljanja ili radove 'postavljaju' učenici. Potom Genially, koji omogućava nastavnicima izradu raznih interaktivnih digitalnih sadržaja, vrlo je zanimljiv učenicima, a nerijetko i sami u njemu stvaraju igre i kvizove. Potom, izdvojila bih nezaobilazne alate za izradu digitalnih plakata Canva i PosterMyWall ili umnih mapa Mindomo ili MindMeister. Alat Tricider (u pisanoj formi) i Flipgrid (u formi audiozapisa) izvrsni su za poticanje rasprava i provođenje glasanja – ističe profesorica.
Kako bi se ovi alati više koristili u svakodnevnoj nastavi, smatra da je prije svega potrebna edukacija nastavnika.
- Naše osnaživanje nije se dogodilo odjednom, a uključivanje u CARNET-ov pilot projekt e-Škole, u kojem smo stjecali i izmjenjivali znanja i iskustva, prvenstveno mi nastavnici, a koja smo potom primjenjivali u radu sa svojim učenicima, znatno je pridonijelo mnogim našim rezultatima, kao što je, recimo, pobjeda na Arduino Day Community Challengeu 2019. godine u Milanu s Arduino projektom Pametni grad – Vukovar. Za isti projekt dobili smo i posebnu nagradu - Diplomu International Innovation Club 'Archimedes' za najbolji inovacijski projekt za mlade na INOVA BUDI UZOR – zaključuje sugovornica.
