Razgovor o novcu je tabu za gotovo dvije trećine Hrvata. Otkrivamo zašto ne smije biti
Većina hrvatskih građana smatra kako je razgovor o novcu ‘zabranjena tema’ te ga povezuje s osjećajima zavisti i srama. Doznali smo zašto je ljudima neugodno govoriti o vlastitom novčaniku te zašto je to u konačnici problem za njih
Razgovor o osobnim financijama u Hrvatskoj je i dalje osjetljiva tema. Istraživanje Addiko banke u okviru kampanje ‘’Glasno o novcu’’ pokazalo je kako 71% građana ovaj tip konverzacije smatra tabuom.
Istraživanje je provedeno 2024. godine u suradnji s agencijom za istraživanje tržišta MASMI, na reprezentativnom uzorku koji je činilo više od 500 ispitanika iz Hrvatske. Jedan od posebice zabrinjavajućih podataka je taj da samo 32% Hrvata razgovara s prijateljima o dugovima iako savjet prijatelja koji dobro barata financijama, ili je imao slično iskustvo, u toj situaciji može biti vrlo koristan.
Istraživanje je pokazalo da doza opreza vlada i među parovima koji namjeravaju stupiti u brak ili zajednički život. Naime, 50% parova nije dogovorilo zajednički pristup financijama prije braka ili suživota, a 38% nije bilo upoznato s financijskom situacijom svojeg partnera.
Ni 'f' o financijama
Strah od osude, nejednakost primanja i manjak financijske pismenosti neki su od razloga zbog kojih hrvatski građani izbjegavaju temu o novcu, čak i u krugu najbližih. Primjerice, dvije trećine ispitanika rado bi primile tuđi savjet o novcu, no tek se 45% njih osjeća dovoljno samouvjereno da podijeli vlastito iskustvo s financijama.
Jedan od razloga za to često je i pogrešno uvjerenje da je bogatstvo odraz vrijednosti. Naime, živimo u društvu koje često ističe financijski uspjeh, a to kod nekih ljudi može dovesti do osjećaja neadekvatnosti ili srama jer zarađuju manje.
Među faktorima koji utječu na samouvjerenost može biti i ''novčana dismorfija’’. Riječ je o pojmu koji se u posljednje vrijeme sve više spominje u medijima, a o njemu je pisao i New York Times. Ovaj tip ‘’dismorfije’’ predstavlja iskrivljenu percepciju pojedinca o vlastitim financijama.
Primjerice, osoba smatra da se nalazi u lošoj financijskoj situaciji jer sebi ne može priuštiti vrlo luksuzne stvari, poput skupog automobila. Pretpostavlja se da su influenceri koji se na društvenim mrežama često hvale svojom imovinom pridonijeli rastu novčane dismorfije.
Razmjena iskustava
Ipak, podatak da 61% ispitanika smatra kako bi donosili bolje financijske odluke kad bi češće razgovarali o novcu pozitivan je pomak u cijeloj priči. Iako trenutno samo 36% njih to čini, ovo je i dalje jasan pokazatelj da su ljudi spremni na razgovor, ali im je teško napraviti prvi korak.
Zato, ako se i vi nalazite u ovoj skupini, svakom sljedećem razgovoru o novcu pristupite sa stavom da ćete iz te konverzacije vjerojatno izaći mudriji i pametniji.
Primjerice, sljedećih devet tema mogu vam poslužiti kao vodilja kroz osobne financije te, s druge strane, kao konkretne teme za raspravu s obitelji, prijateljima, kolegama ili partnerima.
- Razgovarajući o novcu, stječemo nova znanja!
- Za savjete o novcu prvo se obraćamo bliskim osobama (možda nas iznenade)!
- Nikad nije prerano: s djecom možemo razgovarati o novcu već od treće godine!
- Nije svaki dug loš.
- Kredit dižemo samo ako time dugoročno poboljšavamo kvalitetu života.
- Ne dižemo kredit ako već dugujemo više od trećine svojih prihoda.
- Počinjemo štedjeti odmah: danas je bolje nego sutra!
- Stvaranje kriznog fonda prvi je korak u štednji.
- Krizni fond trebao bi pokrivati najmanje tri mjeseca redovnih životnih troškova
Predloženi skup tema služi kako bi oblikovao konverzacijski kontekst u kojem razgovor o novcu više nije izvor stresa nego alat za donošenje kvalitetnijih odluka.
Glasno o novcu!
Addikova devetka, odnosno devet navedenih tema za razgovor o novcu, dio je kampanje ''Glasno o novcu'' kojom Addiko banka nastoji potaknuti aktivni dijalog o financijama među ljudima te nastaviti mijenjati tržište vlastitim primjerom.
Njezin je cilj kontinuiranim osnaživanjem, motiviranjem i pozivanjem u javnom prostoru utjecati na povećanje postotka građana Hrvatske koji redovito razgovaraju o novcu s trenutnih 36% na 56% do 2028. godine.
