Kako mirovina može izgledati ako smo kroz život igrali strateški? Evo kako odigrati!
Svako poglavlje života donosi nam određene izazove. Financijska sigurnost važan je dio svake životne dobi, a naročito zlatne dobi. Što ako Vam kažemo da postoje vrlo konkretni potezi uz pomoć kojih ćete sve svoje partije odigrati sretno?
Možete li zamisliti da Vi, Vaši roditelji ili bake i djedovi u poznim godinama sjedite u parku, igrate šah i razgovarate o planovima koji tek dolaze? U nordijskim zemljama to nije neobičan prizor. Tamo starost ne doživljavaju kao kraj, nego kao još jedno poglavlje koje se igra mirno i promišljeno... Baš kao dobra partija šaha.
Igrajte 'život' kao dobar šahist
Jer upravo "najsretniji na svijetu" - Finci, Danci i Šveđani, poznati su po tome da ne žure, ne uspoređuju se i ne grade život prema tuđim potezima. Njihova tajna leži u dugoročnom razmišljanju: planiraju, ali ne opsesivno. Štede, ali ne žive da bi štedjeli.
Njihov najskuplji statusni simbol je miran život, čiji je temelj moćna filozofija: ne uspoređuj se s drugima. Uspjeh nije pokazivanje bogatstva nego življenje prema vlastitim standardima. Ili kako kaže stara finska poslovica: Tko ima sreću, neka je drži za sebe. Finci igraju život kao dobar šahist - ne gledaju protivnikove figure da bi ih kopirali nego pažljivo grade vlastitu strategiju, korak po korak.
Drugi tajni sastojak finske sreće je priroda. Za 87% Finaca upravo boravak u prirodi donosi mir, energiju i osjećaj blagostanja. Ne treba vam kućica na jezeru da biste se približili tom osjećaju: dovoljno je nekoliko biljaka u dnevnom boravku ili redovite šetnje kvartovskim parkom.
I naposljetku, tu je nešto što novcem ne možete kupiti, a to je povjerenje. U Helsinkiju je 11 od 12 “izgubljenih” novčanika vraćeno vlasnicima, a zaboravljeni mobitel ili laptop gotovo sigurno će vas dočekati tamo gdje ste ga ostavili. Možda je baš to najbolja finska lekcija: ne morate živjeti u Finskoj da biste usvojili njihove navike - dovoljno je manje uspoređivanja, više prirode i malo više povjerenja u ljude oko sebe.
Što znanost preporučuje?
Još davne 1938. znanstvenici s Harvarda počeli su pratiti život 724 čovjeka iz cijelog svijeta kako bi otkrili što nas zaista čini sretnima. Nakon 85 godina odgovor je kristalno jasan: ključ sretnog, zdravog i dugog života nisu ni karijera, ni mišići, ni bankovni računi - nego odnosi. Da, upravo ti razgovori uz kavu, zagrljaji u prolazu, prijateljstva koja traju desetljećima i ljudi koji vas znaju “čitati” i bez riječi.
Sitna slova koja ne vidimo
Kad spojimo sve što znanost i sjever Europe znaju o ispunjenom životu i sreći, postoji jedna stvar koju istraživači ne ističu ili je nisu stavili u svoje jednadžbe. Svi “sretni narodi”, mogu sebi priuštiti taj spokoj ne zato što ih novac ne zanima, nego zato što su o njemu razmišljali na vrijeme. Njihov sustav štednje, ulaganja i mirovinskih fondova građen je na osobnoj odgovornosti: svatko zna da njegova budućnost ovisi o njegovim potezima, ne o sreći ni o državi. Drugim riječima, mir kojem težimo u starosti ne dolazi iz filozofije nego iz navike da planiramo i da znamo koja je naša odgovornost u tome.
To je ona mala razlika koju ne možemo zaobići, jer ako ne mislimo o novcu dok ga imamo, razmišljat ćemo o njemu kad ga nestane. A tad više nema “strateškog poteza”, samo pokušaji da se preživi "partija".
Strateška igra za bezbrižnu starost
Sreća u starosti stvarno jest izbor, kao i u mlađim danima, samo što u starosti dobijemo i mudrost i sposobnost pronalaženju smisla u malim stvarima, koje bismo stvarno i trebali "vježbati" dok smo mlađi. Bilo da je riječ o šetnji parkom, druženju s prijateljima, učenju nečeg ili provođenju vremena s krznenim prijateljem. Stari ljudi znaju bolje - novac služi da podrži naš život i naše izbore, a ne da ga definira.
Želite li biti baš istinski sretni kad ostarite?
I dok njegujete društvene veze, pronalazite smisao i vježbate optimizam, ne izostavljajte "novac" iz te ideje. Razmišljanje o financijskoj strategiji u starim danima trebalo bi biti imperativ. Mirovinski fondovi su tema koju moramo individualno savladati. Osim obvezne mirovinske štednje, koja će jamčiti neki iznos u budućnost, na koji ustvari ne možemo u ovom trenutku utjecati, dobrovoljna mirovinska štednja je ono na što možemo utjecati. Ona nam daje priliku da dodatno osiguramo i poboljšamo svoj životni standard te da imamo kontrolu nad vlastitom budućnošću.
Erste Plavi mirovinski fondovi, omogućuju Vam da odaberete koliko ćete i kad ćete uplaćivati te da kombinirate razine rizika i prinosa prema svojim potrebama. To je kao da stavljate figure na ploču s isplaniranim potezima – vi odlučujete o svakom potezu, a država vam uz to daje poticaje koji dodatno doprinose Vašoj 'pobjedi'.
Sredstva koja uplaćujete u Erste Plavi mirovinske fondove isključivo su Vaša, nitko ih ne dira - ni država, ni poslodavac, ni treća strana - a uz redovne uplate kumuliraju se i državna poticajna sredstva te prinosi fonda. Čak i u slučaju nepredviđenih životnih situacija ili, ne daj bože, smrti, Vaš trud i štednja ostaju u Vašim rukama ili ostaju Vašim nasljednicima.
Kombinacija emocionalnog bogatstva koje možete "sakupljati" kao što to čine najsretniji na svijetu i financijske pripreme kroz Erste Plavi mirovinski fond stvorit će osjećaj sigurnosti i zadovoljstva – baš kao u šahu, gdje svaki pametan potez polako vodi prema sigurnoj i stabilnoj poziciji.