Je li papir stvar prošlosti? Od kineskog čuda do prijetnje šumama
Papir je stoljećima bio apsolutni vladar znanja, trgovine i umjetnosti, ali s vremenom polako postaje sporedni lik ove priče. I zato se pitamo je li došlo vrijeme da mu se zahvalimo i pošaljemo ga u zasluženu mirovinu
Ako postoji izum koji je preživio više drama od prosječne latino sapunice, onda je to papir. Taj tihi svjedok ljudske povijesti pojavio se u Kini davne 105. godine prije nove ere. Prvi ga je put napravio tamošnji dvorski službenik, koji nije ni slutio da će zahvaljujući njegovom izumu jednog dana nastati sve: knjige, novine, ljubavna pisma, shopping liste, post-it papirići…Prođite s nama kratku povijest papira, otkrijte je li on zaista stvar prošlosti i jesu li digitalni alati poput raznih aplikacija i eRačuna preuzeli primat.
Dolazak papira u Europu
Kinezi su prva nacija kojoj se pripisuje i uporaba papirnatih novčanica i toaletnog papira, a svoju tajnu o izradi papira dugo su čuvali od drugih naroda. Arapi su "probili" tu tajnu oko 8. stoljeća, prva tvornica papira u Europi otvorena je u Španjolskoj u 11. stoljeću, a jedna od najpoznatijih europskih tvornica bila je u talijanskom Fabrianu. Tamošnji majstori radili su papir s toliko brige da bi ga danas vjerojatno prodavali kao "ručno rađeni, organski, ekološki".
Tisak preuzima svijet
Početak moderne tiskarske ere obilježila je Gutenbergova tiskara, u kojoj je 1455. tiskana prva knjiga na zapadu - Gutenbergova Biblija. Iako je manje poznato, Kinezi su Europljane preduhitrili u tiskanju knjiga: njihova "Dijamantna sutra" nastala je već 868. godine. Zahvaljujući papiru, knjige su napokon postale dostupne običnom čovjeku. Pojavile su se škole, novine i knjižnice, a čak je i poslovni svijet mogao funkcionirati bez golubova pismonoša.
Kreće se u masovno tiskanje i papir preuzima svijet. Danas papir nije samo alat za pisanje i tiskanje - postao je i inspiracija za umjetnost i rekreaciju. Origami, drevna japanska vještina presavijanja papira u složene figure, pokazuje koliko kreativno možemo iskoristiti jednostavan list. A jeste li znali da se standardni list papira rukom može presaviti najviše osam puta, ali se taj limit može premašiti uz različite veličine papira. To je i uspjela 2002. jedna američka studentica, koja je postavila svjetski rekord od 12 presavijanja, a postigla ga je koristeći vrlo dugačak i tanak komad papirnate maramice.
Moderna era
Međutim, ljudi 21. stoljeća troše papir nevjerojatno brzo - prosječni Europljanin godišnje potroši oko 120 kilograma papira. To znači da svatko od nas, svjesno ili nesvjesno, sudjeluje u sudbini nestanka od 12 do 24 stabla po toni papira. U prijevodu: svaki put kad isprintamo kartu za koncert, negdje u šumi jedno je drvo možda već nestalo. Također, proizvodnja papira zahtijeva veliku količinu resursa - potrebno je i po pet litara vode za proizvodnju jednog lista papira, a prilikom raspadanja papir proizvodi štetan plin metan.
I zato danas dolazimo do pitanja koje se više ne može gurati pod tepih: kako nastaviti raditi i živjeti normalno, ali tako da takav život ne platimo šumama i zagađenošću?
Digitalna svakodnevica
Činjenica je da smo se već promijenili. Prije bismo mjesecima čekali da nova knjiga stigne u lokalne knjižare, a danas nam treba samo jedan klik i čitamo je na tabletu ili e-čitaču, u isto vrijeme kad i ekipa u New Yorku, Lisabonu ili na Islandu. Generacije koje su odrastale '80-ih i '90-ih pisale su dnevnike, koje su zaključavale malim lokotom i skrivale pod madrac, a današnji klinci sve to objave na TikToku u trajanju od četrdesetak sekundi.
Nekad, ako bismo izgubili kartu za koncert, nije bilo spasa - morali bismo propustiti nastup omiljenog benda. Danas imamo QR kod koji ne može "pobjeći", osim ako nam se isprazni mobitel, ali to je već druga vrsta drame. Čak više ne vješamo podsjetnike i "to do liste" na vrata hladnjaka. Na obaveze i termine podsjećaju nas mobitel, pametni sat, aplikacija za kupnju ili internetski kalendar, koji zna kad je našim prijateljima rođendan i prije nego što se mi toga sjetimo.
Kad ured prodiše
Ipak, najveću je transformaciju doživio poslovni svijet. Digitalni dokumenti, e-potpis i eRačuni pretvorili su ured iz kaotičnog labirinta fascikala u prostor u kojem konačno vidite površinu stola. Informacije stižu brže, pogrešaka je manje, a izvještaji se generiraju gotovo sami. Neke tvrtke čak obilježavaju i "World Paper Free Day", 6. listopada, kad se na jedan dan zaustavlja sve printanje u uredima. Iako je riječ o simboličnom činu, inicijativa je snažan podsjetnik koliko možemo uštedjeti resursa, smanjiti otpad i ubrzati posao jednostavnim klikom.
U toj modernoj priči o digitalizaciji posebno se ističe Sveračun, sustav za eRačune kojem ne trebaju upute na stotinjak stranica. Sve funkcionira gotovo automatski: slanje i primanje računa u jednom kliku, sto besplatnih poslanih računa godišnje, primanje računa besplatno, a arhiviranje je organizirano besprijekorno. Papiri se više ne gube, ne sakupljaju prašinu, ne gužvaju se u torbi i ne nestaju baš onda kad vam najviše trebaju.
Hoće li papir nestati?
Papir neće nestati jer ga previše volimo. Znate i sami da ništa ne može zamijeniti osjećaj listanja knjige, miris novog romana ili zadovoljstvo kad otvorimo poštanski sandučić i dobijemo razglednicu.
Ali njegova se uloga definitivno mijenja i prilagođava se digitalizaciji, koja nije prolazni hir nego je došla kako bi ostala. Ona je kao zdrava navika, način da živimo brže, jednostavnije i odgovornije prema planetu. Svaki digitalni račun znači jedno stablo više, svaka e-ulaznica komadić otpada manje. A možda je upravo to najljepša nova priča koju ćemo, sasvim prikladno, ispisati bez papira.
