Najavio 'slobodu', a napravio kaos: Zbog carina patit će izvoz, turizam, ali i sami Amerikanci

Američki predsjednik Donald Trump objavio je plan sveobuhvatnog uvođenja carina, koji je nazvao Dan oslobođenja. Tako će se od 5. travnja naplaćivati carina od 10 posto na sav uvoz, a na uvoz iz zemalja s kojima SAD ima najveći trgovinski deficit primjenjivat će se i dodatne carine. No netaknute su ostale Rusija, Bjelorusija, Kuba i Sjeverna Koreja. Na uvoz iz Kine, na koji se već naplaćuju carine od 20 posto, ubuduće će se primjenjivati dodatne carine od 34 posto, na uvoz iz Japana 24 posto, iz Indije 26, iz Južne Koreje 25, a iz Europske unije 20 posto. Očekuje se da će trgovinski partneri odgovoriti vlastitim protumjerama, a to bi moglo dovesti do drastično viših cijena svega.

- Carine su alat protekcionizma, a protekcionizam u sebi predstavlja filozofiju ekonomskog rata, za razliku od slobodne trgovine koja predstavlja filozofiju mira i partnerstva. Ako je inflacija bila gorivo recesije, carine su njezine šibice. Koliko će se recesija rasplamsati, vidjet ćemo kroz 2025. godinu. Potrebno je osigurati ekonomski mir, a potom i vojni. Bogati se carinama nastoje zaštititi, a siromašni će biti siromašniji. To je politika Donalda Trumpa za svoje građane - rekao je ekonomski analitičar Petar Vušković.

Efekti uzajamnih carina će dovesti do povećanje cijena uvezene robe.

U boljem položaju je onaj tko manje posluje sa SAD-om, napominje. EU je izvezla 502 mlrd. eura, a uvezla 346. mlrd. eura. Italija, Njemačka i Irska posebno su izložene. Primjerice, Irskoj je 50 posto izvoza vezano za SAD. Hrvatska izvozi 587 milijuna eura, a to je manje od 10 posto izvoza.

- Za hrvatske građane carine će donijeti daljnji rast cijena uvezene robe, npr. računalnih komponenti. Povećat će se troškovi proizvodnje kroz rast uvoza sirovina. Naš izvoz će biti skuplji, a izgubit će tvrtke koje izvoze vina, ulja, lijekove, hranu, primjerice sardine, farmaceutske proizvode, strojeve i drvne proizvode - rekao je Vušković.

Među hrvatskim proizvođačima, carine će osjetiti i vinari, no kažu da je veća šteta za SAD. Denis Bogoević-Marušić iz vinarije Križ u SAD izvozi manje količine. Iako većinu svoje prodaje, kao uostalom svi hrvatski vinari, bazira na domaćem tržištu, kaže da su ove carine potpuno nerazuman potez.

- Nasreću, mi smo dosta mali pa kad izvozimo, izvozimo određene količine, ni u SAD ne izvozimo puno. Što uspijemo prodati, prodamo, ali najviše prodajemo unutar Hrvatske i Europske unije. Netko tko puno prodaje, neće mu biti ugodno. Uopće ne razumijem smisao ovih carina jer distributeri u SAD-u su podijeljeni za distribuciju određenih vina iz određenih dijelova Europe tako da njihova sama egzistencija ovisi o tome, to je potpuni idiotizam. Ne znam uopće kako će s njima dalje razvijati posao. Jasno je da ih nitko nije konzultirao oko ovih carina, sebi će napraviti najveću štetu, puno veću nego drugima. Očigledno se o tome nije razmišljalo - govori Bogoević-Marušić i dodaje: "Nama to govori samo da radimo dobru stvar kad se okrećemo domaćoj prodaji".

Ekonomski zastoj

Vušković je u četvrtak bio na sastanku s hrvatskom tvrtkom u Slavoniji koja izvozi parket u SAD. S njihove strane, kaže, postoji svojevrsna zabrinutost oko izvoza.

- Ovakve ekonomske promjene Hrvatska je već osjetila, primjerice odgođena je odluka oko plana ulaska Hrvatske u OECD. Za hrvatsku ekonomiju carine mogu značiti i pad proračunskih prihoda, pogotovo ako segment izvoznika bude ozbiljno pogođen. Čak i turizam može biti pogođen. Trgovinski ratovi znače nepovjerenje, nadam se da nas turisti iz SAD-a neće početi zaobilaziti zbog protekcionizma. Može se dogoditi i ozbiljan pad vrijednosti dolara zbog politika Donalda Trumpa, za koje osobno smatram da su pogrešne - govori Vušković.

Carine će utjecati i na broj američkih turista koji dolaze u Hrvatsku jer padom vrijednosti dolara pada i njihova kupovna moć.

- U svakom slučaju, svijet ide u recesiju. Svijet traži neki novi ekonomski sustav, globalizacija i slobodna tržišta privremeno nestaju s tržišta - zaključio je Vušković.

S njim se slaže i Mladen Vedriš, ekonomski stručnjak i profesor na Visokom učilištu Effectus.

- Morali bismo imati kristalnu kuglu da vidimo kojim će pravcem ovo ići, ali ono što se na prvu vidi je činjenica da će tim potezima svi izgubiti, samo je pitanje tko koliko. Nastupit će sigurno jedan ekonomski zastoj - rekao je Vedriš.

Napominje kako sad slijedi izračun o kojim je iznosima riječ, koliko to tereti pojedinu tvrtku i sam proizvod te koliko to može podnijeti tvrtka i tržište.

- Ovo je ulaz u jednu novu situaciju koja će zahtijevati repozicioniranje postojećih partnera. Za bilo kakvu, pa i prvu procjenu bit će neophodno od 15 do 20 dana da vidimo kako će se tko resetirati i što dalje - navodi ekonomist.

Vedriš napominje kako Hrvatska nema odviše veliku direktnu razmjenu sa SAD-om. Iz Hrvatske udruge poslodavaca kažu kako će Hrvatska negativne posljedice osjetiti kroz indirektni utjecaj, ako bi došlo do recesije kod naših najznačajnijih trgovinskih partnera poput Njemačke, Italije i Austrije.

- Treba napomenuti da je EU oporezovana bitno nižom carinskom stopom u odnosu na Kinu i ostale veće ekonomije na globalnoj sceni, a to otvara mogućnost da EU proizvodima poraste konkurentnost na američkom tržištu u odnosu na proizvode iz ostalih globalnih ekonomija. SAD želi povećati cijene uvoza kako bi zaštitio domaće proizvođače i smanjio trgovinski deficit, koji je 2024. dosegnuo rekordnih 1,2 bilijuna dolara. Hrvatska je u 2024. godini u SAD izvezla robu u vrijednosti od 805 milijuna eura, dijeli sudbinu EU koja ostvaruje veliki suficit sa SAD-om. Najveći dio hrvatskog izvoza u SAD čine farmaceutski proizvodi (40%, odnosno 319 milijuna eura), ujedno privremeno izuzeti iz carinskih mjera jer su prepoznati od ključnog značaja za američko gospodarstvo, zatim proizvodnja električne opreme (19%, 154 milijuna eura) i proizvodnja gotovih metalnih proizvoda (16%, 132 milijuna eura) - kažu iz HUP-a.

Burze u problemu

Ursula von der Leyen već je najavila da će EU odgovoriti, kao i Ujedinjeno Kraljevstvo, koje već radi popis američkih proizvoda koji će se naći pod protumjerama. Kina i Japan su također najavili protumjere pa se ulagači plaše eskalacije carinskog rata, a to bi moglo izazvati rast inflacije i usporavanje rasta najvećih gospodarstava, pa i recesiju. Na Zagrebačkoj burzi u četvrtak ujutro Crobex indeksi su pali, kao i najveće svjetske burze, koje su pod pritiskom zbog eskalacije trgovinskog rata nakon što je Washington najavio veće carine nego što se očekivalo. Crobex indeks bio je u 10.30 sati u minusu 0,79 posto, na 3260 bodova, dok je Crobex10 skliznuo 1,06 posto, na 2040 bodova. Pritom su pali i svi sektorski indeksi, a najviše, 2,3 posto Crobexindustrija i Crobextransport. Carine na uvoz automobila odradile su svoje pa je indeks Stoxx Auto & Parts pao za oko 14% u odnosu na ovogodišnji vrhunac i sad bilježi pad od 4,6% od početka godine. Oko 15 sati po hrvatskom vremenu otvorile su se američke burze - i naglo pale. Zazvonilo je zvono na Wall Streetu i u prvim trenucima trgovanja Dow Jones pao je za 2,8 posto, S&P 500 bilježi pad od 3,3 posto, a Nasdaq, koji je pretežno sastavljen od tehnoloških dionica, pao je za 4,4 posto. Osim burzi, strah od tarifa se vidi i na trgovanju kriptovalutama, pa je na udaru i Bitcoin. Vodeća kriptovaluta se trguje nešto iznad 83.000 dolara, nakon što je pala s gotovo 88.000 dolara neposredno prije nego što je Trump objavio nove trgovinske mjere. Vrijedi spomenuti i kako je Trump carine uveo otočjima na kojima žive samo pingvini.