Mračne tajne generacije Z: Na društvenim mrežama širi se opasan trend među mladima

Primjećujemo porast suicidalnih misli kod djece, dolaze nam na svakodnevnoj bazi, no još više dolazi do porasta samoozljeđivanja, a uz to mogu ili ne moraju imati suicidalne misli. Depresivne smetnje najviše se javljaju u tinejdžerskoj dobi ulaskom u pubertet s 13, 14, te srednjoj adolescentskoj dobi od 16 i 17 godina, a putem društvenih mreža znaju govoriti o suicidalnim mislima i samoozljeđivanju. Često putem njih šalju rizične i opasne poruke drugima. Bilo je čak i podcasta, širenja snimaka dječaka i djevojčica koji su dijelili snimke kako se samoozljeđuju i kojim predmetima. Imamo problem kad djeca od 12 i 13 godina koja tek ulaze u svijet društvenih mreža, a sklona su depresivnom raspoloženju nailaze na takav video - kaže na početku razgovora za 24sata Dorotea Bratuša Juraj, klinička psihologinja i psihoterapeutkinja.

O problemima s kojima se djeca danas suočavaju razgovarali smo s njom i njenim kolegama psiholozima iz Centra za zdravlje mladih Zagreb koji su nam otkrili da je sve više djece s teškim psihičkim teškoćama, a ambulante su im pune čak i kad nije kraj školske godine kao sad kad su djeca pod pojačanim pritiskom. Liste čekanja za psihologe sve duže, a problem je što veći dio Hrvatske niti nema dječjih psihologa ili ih nema dovoljno.

Bratuša Juraj: Djeca su izložena online nasilju od 0-24

Danas su djeca od 0 do 24 izložena vršnjačkom nasilju, koje je i dalje uživo prisutno, ali se nastavlja paralelno cijelo vrijeme i u online svijetu.

- Danas su djeca i mladi pod pritiskom društvenih mreža i okoline te imaju više značajnih psihičkih poteškoća. Danas su djeca od 0 do 24 izložena vršnjačkom nasilju, koje je i dalje uživo prisutno, ali se nastavlja paralelno cijelo vrijeme bez prestanka i u online svijetu, kroz društvene mreže, razne WhatsApp grupe koju naprave njihovi vršnjaci. Mnogi su upravo u tim grupama izloženi vršnjačkom nasilju - rekla nam je Dorotea Bratuša Juraj.

Psiholog Daniel Milošević kaže kako danas među djecom vlada velika usamljenost.

- Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji proglašena je pandemija usamljenosti koja ostavlja štetne posljedice na zdravlje, a djeluje kao da popušite kutiju cigareta ili ste pretili. Takvo je djelovanje usamljenosti. Iako su stalno okružena društvenim mrežama, djeca su zapravo često sama. Trebamo ih osvijestiti da je traženje psihološke pomoći ok, da ne čekaju da problem postane prevelik i kad primijete prve simptome da se odmah jave. Naš je centar uvijek dostupan mladima, ne moraju ići kod liječnika obiteljske medicine po uputnicu i čekati na termin. Čim vide da imaju problem, mogu nam se javiti mailom ili doći u naše drop in savjetovalište - ističe Milošević.

Njegova kolegica Kruna Crnjak, također psihologinja Centra za zdravlje mladih za 24sata dodaje da drop in znači da mogu doći na razgovor s njima bez najave utorkom ujutro i srijedom popodne.

- Dolaze nam roditelji s djecom ili mladi studenti. Jave nam se i u roku 30 do 35 minuta ih primimo i savjetujemo. Vidimo o čemu se radi, to je došao, s kim su došli, o čemu se radi, gdje možemo pomoći, trebamo li prvo klinički intervju pa da vidimo o kojim simptomima se radi. Zatim donosimo odluku je li to za nas ili moraju specijalistu adolescentske psihijatrije ako se radi o simptomima koji zahtijevaju skrb liječnika - dodaje Crnjak.

Navela je kako je pomoć psihijatra potrebna u slučajevima kad djeca imaju dugotrajne smetnje koje im narušavaju svakodnevno funkcioniranje, ako su anksiozni, imaju česte panične napadaje, ako je dijete dugotrajno u depresivnom raspoloženju ili ako ima stalne promjene raspoloženja.

- Ako dijete prati osjećaj beznađa, da ne vidi izlaz te kad se uz to jave i suicidalne misli i namjere, tad definitivno trebaju potražiti pomoć liječnika. Često nam se djeca, na svakodnevnoj bazi javljaju s ovim tegobama. Važni su intenzitet i dugotrajnost tegoba te da im je narušeno funkcioniranje, ako su se uz to javile i suicidalne misli i namjere naglo kroz zadnjih tjedan, a roditelj je za to tek saznao, odmah treba s djetetom na hitnu psihijatriju - istaknula je psihologinja Crnjak.

Crnjak: Psihologa ima premalo u sustavu

Centar za mentalno zdravlje djeluje u sklopu primarne zdravstvene zaštite te, kažu nam njihovi psiholozi, oni pružaju isto tako prvu psihološku pomoć djeci i mladima. Djeca im dolaze radije nego psihijatru jer ne moraju imati uputnicu.

- Kliničke slike su sve izraženije, a broj djece i mladih koji nam se javljaju je velik. Liste čekanja za psihologe su duge jer nas je u sustavu je nedovoljno, tako da treba širiti ovakvu podršku za mlade, kao što mi u Zagrebu imamo Centar za zdravlje mladih - navodi nam Crnjak.

Djecu, dodaju psiholozi Centra, najviše muči vanjski pritisak, naglasak da kako moraju izgledati, da imaju odlične ocjene, važna im je potvrda vršnjaka, važno im je slika o sebi kako se predstavljaju na društvenim mrežama.

Milošević: Previsoki su kriteriji za upise u srednje

- Ogroman je pritisak vezan uz školu, moraju imati same petice da upišu veliki broj srednjih škola, postalo je suludo koliko su kriteriji visoki. Danas su i strukovne škole sve popularnije pa je i na njih sve veći pritisak, a nema dovoljno mjesta za broj djece koja bi se u njih upisala. Samim time raste broj potrebnih bodova da se djeca upišu i u strukovne škole - ističe Milošević.

Psiholozi naglašavaju kako se svi skupa kao društvo moramo dogovoriti što je prioritet kod mladih, uspjeh pod bilo koju cijenu ili da nam djeca i mladi budu mentalno zdravi.

- Naglasak treba biti na procesu, da dijete nema deset aktivnosti, djeci prije svega treba slobodno vrijeme za razonodu. Treba učiti djecu da ako dobijete 4 u školi da to ne znači da nisu dovoljno dobri. Treba im dati prostor da se iskažu u drugim stvarima gdje nema toliko kompetitivnosti - istaknuo je Danijel Milošević.

Dorotea Bratuša Juraj dodaje kako bi roditelji trebali biti ti koji će provesti više vremena sa svojim djetetom u dobro iskorištenom vremenu.

- Umjesto da dijete upišu na sve moguće školske i izvanškolske aktivnosti, puno je potrebnije njihovoj djeci da oni budu s njima, da se smiju, zabavljaju. Roditelji nekad djeci žele dati sve, no dijete, njegovo emocionalno sazrijevanje ne može pratiti toliku količinu aktivnosti. Trebaju dati djetetu da izaberu jednu od tri aktivnosti - naglašava.

Poruka za roditelje

Ističe i kako bi se roditelji trebali više uključiti u djetetov svijet.

- Roditelji često muku muče s tim hoće li djetetu oduzeti mobitel i kompjutor i na koliko vremena, a s druge strane ta su djeca odrasla s društvenim mrežama. No roditelji ne mogu dovoljno dobro procijeniti gdje da postave granicu. Djeci su danas mreže način komuniciranja. Prije 20 do 30 godina, nismo imali takav način komunikacije. Ako se djeci zabrane mreže, tako neće moći komunicirati sa svojim društvom, stoga nije preporučivo da im roditelji zabrane mobitele već da nađu sredinu - istaknula je psihologinja Bratuša Juraj.

Kruna Crnjak dodaje kako je dobro da cijela obitelj vježba prije spavanja, da budu bez ekrana, da roditelji budu primjer djeci, da razgovaraju s djecom, da oni sami ne budu na mobitelima.

- Važan je interes roditelja za djetetov online svijet, da se zajedno uključe u gledanje nekih sadržaja, da dijete može roditeljima pokazati koje sadržaje prati na mrežama, da dogovore neka pravila, djeca vole pravila jer im daju osjećaj sigurnosti. Za roditelje je važno da čuju i želje djece. Poruka za roditelje je da razgovaraju s djecom, da se uključe u njihove interese, da pokažu zanimanje za ono što djecu zanima - poručuje na kraju našeg razgovora.