Moćni teleskop Hubble snimio međuzvjezdani objekt koji juri prema nama: 'Najbrži do sad...'

Svemirski teleskop Hubble snimio je dosad najoštrije slike 3I/ATLAS, trećeg potvrđenog međuzvjezdanog posjetitelja našeg Sunčevog sustava, objavio je Science alert. Ove izvanredne snimke, u kombinaciji s podacima drugih opservatorija, pružaju astronomima jedinstven uvid u prirodu ovog tajanstvenog gosta iz dubina galaksije, otkrivajući detalje o njegovoj veličini, brzini i drevnom podrijetlu. 3I/ATLAS nije samo nebeski objekt; on je vremenska kapsula iz drugog zvjezdanog sustava, koja nosi tajne o uvjetima koji vladaju daleko izvan našeg kozmičkog susjedstva.

Ovaj ' međuzvjezdani uljez', otkriven 1. srpnja 2025. godine odmah je privukao pažnju znanstvene zajednice svojom ekstremnom putanjom i brzinom, potvrđujući da ne potječe iz našeg Sunčevog sustava, već da je na dugom putovanju Mliječnom stazom.

'TULUM' NA NEBU Kiša meteora: Noć Perzeida u Astronomskom centru Rijeka

Ono što 3I/ATLAS čini iznimnim jest njegova nevjerojatna brzina. Objekt juri kroz naš sustav brzinom od otprilike 210.000 kilometara na sat (ili 58 km/s), što ga čini najbržim zabilježenim međuzvjezdanim objektom do sada. Za razliku od kometa iz našeg Oortovog oblaka, 3I/ATLAS nije gravitacijski vezan za naše Sunce, pišu znanstveni časopisi.

Ovaj zapanjujući sprint posljedica je milijardi godina provedenih u lutanju međuzvjezdanim prostorom. Tijekom svog putovanja, objekt je prolazio pokraj nebrojenih zvijezda i maglica, čiji su ga gravitacijski utjecaji, poput praćke, postupno ubrzavali. Što je duže putovao, njegova je brzina postajala veća.

Zahvaljujući oštroj 'viziji' svemirskog teleskopa Hubble, znanstvenici su dobili dosad najdetaljniji portret ovog posjetitelja. Iako je jezgra objekta premala i obavijena oblakom prašine da bi se izravno vidjela, Hubbleova promatranja omogućila su postavljanje preciznijih granica njegove veličine. Procjenjuje se da promjer jezgre iznosi između 320 metara i 5,6 kilometara. Čak i donja granica ove procjene čini ga potencijalno većim od prethodna dva međuzvjezdana posjetitelja, asteroida 1I/ʻOumuamua (promjera oko 400 metara) i kometa 2I/Borisov (promjera manjeg od 1 km).

Vidljiva je difuzna koma – oblak plina i prašine koji okružuje jezgru. Posebno je zanimljiv mlaz prašine izbačen sa strane objekta okrenute prema Suncu. Kako Sunčeva toplina zagrijava površinu, led sublimira (prelazi iz čvrstog u plinovito stanje), podižući sa sobom čestice prašine. Snimke također nagovještavaju postojanje slabog repa prašine koji se proteže suprotno od Sunca, stvorenog pritiskom Sunčevog zračenja koje odguruje sitne čestice.

Tu-du-du, nema nam pomoći! Znanstvenik s Harvarda tvrdi da je komet ATLAS svemirski brod. Evo što kažu naši stručnjaci

Proučavanje sastava objekta 3I/ATLAS nudi rijetku priliku za analizu materijala iz drugog planetarnog sustava. Dosadašnja promatranja već su potvrdila prisutnost vode, kako u obliku zrnaca leda tako i vodene pare u komi. To sugerira da je objekt nastao u hladnom dijelu svog matičnog sustava, iza takozvane "snježne linije", gdje se voda mogla kondenzirati u led.

Ključnu ulogu u otkrivanju cjelokupnog kemijskog sastava imat će svemirski teleskop James Webb. Njegova infracrvena osjetljivost omogućit će detaljnu spektroskopiju plinova koji izlaze iz objekta, otkrivajući omjere različitih molekula i pružajući uvid u kemijske uvjete koji su vladali u sustavu u kojem je nastao.

3I/ATLAS slijedi izrazito hiperboličnu putanju, što znači da će proći kroz naš sustav samo jednom i nikada se više neće vratiti. Najbliže Suncu prići će 29. listopada 2025. godine, kada će se naći na udaljenosti od oko 203 milijuna kilometara, između orbita Zemlje i Marsa. Važno je napomenuti da međuzvjezdani objekt, koji se ponaša kao komet, ne predstavlja nikakvu prijetnju našem planetu; najbliži prolazak pokraj Zemlje dogodit će se u prosincu 2025. na sigurnoj udaljenosti od oko 270 milijuna kilometara.

BEZ ODRŽAVANJA NEMA NIČEGA SAD želi nuklearni reaktor na mjesecu, astronom tvrdi: 'To što žele ne mogu ni ovdje napraviti'

Za promatrače na Zemlji, objekt će biti vidljiv pomoću teleskopa, čak i amaterskih, do kraja rujna 2025. Nakon toga, privremeno će nestati u sjaju Sunca dok prolazi kroz perihel. Ponovno bi se trebao pojaviti na jutarnjem nebu početkom prosinca, postajući sve slabiji kako se bude udaljavao. Ovaj nebeski događaj mobilizirao je astronome diljem svijeta, koji će ga pratiti flotom svemirskih i zemaljskih teleskopa.

- Svaki novi međuzvjezdani objekt poput 3I/ATLASa otvara novo poglavlje u našem razumijevanju svemira. Oni su glasnici koji nam donose uzorke dalekih svjetova, omogućujući nam da zavirimo u druge "radionice" za stvaranje planeta. Dok 3I/ATLAS nastavlja svoje tiho, ali brzo putovanje, znanstvenici s nestrpljenjem iščekuju podatke koji će nam pomoći sastaviti potpuniju sliku o raznolikosti planetarnih sustava u našoj galaksiji - poručuju znanstvenici...