Masno oporezivanje: Država je ubrala čak 1,4 mlrd. kuna više

Hrvatska već dvije godine nije u krizi, što se vidi po konstantnom rastu BDP-a i punjenju proračuna, no nitko više ne spominje porezna rasterećenja.

U državni proračun, unatoč nastavku iseljavanja radno sposobnog stanovništva, u samo dva mjeseca slilo se 1,4 milijarde kuna više nego u istom razdoblju lani. Podaci su to Poslovnog dnevnika jer službenih još nema. Ministar financija Zdravko Marić na početku godine, hvaleći se smanjenjem javnog duga, najavio je i porezna rasterećenja. Još nema konkretnih točaka niti poteza. Ekonomist Ljubo Jurčić smatra da to što Hrvatskoj ide bolje nema veze s politikom.

- Ovaj rast BDP-a je gotov, odnosno iscrpljen. On je rastao zbog cijene nafte koja se prepolovila, povijesno niskih kamata, rasta europskog turizma koji nam se prelio i, na kraju, što Hrvati nešto više troše - kaže ekonomist Ljubo Jurčić.

'Vrijeme je za porezno rasterećenje'

Ekonomski analitičari procjenjuju da će BDP rasti i dalje, samo se ne mogu dogovoriti hoće li rasti 2,6 ili tri posto. Kad nam već bolje ide po pitanju proračuna, a sve nas manje ima u državi, nije li vrijeme da se građane rastereti silnih poreznih nameta, pitali smo Davora Huića,suosnivača udruge poreznih obveznika “Lipa”.

- Vrijeme je za rasterećenje. Ako država skuplja previše novca od potrošnje onda je očito da su porezi preveliki i da je to prilika za rasterećenje - kaže Huić.

Dodaje da se s tim viškom mogu raditi dvije stvari: “Možete smanjivati dug, a možete smanjiti i poreze. Hrvatska je porezno preopterećena zemlja, a ono što prvo treba rasteretiti su rad i kapital koji su faktori proizvodnje. Tek nakon toga treba razmišljati o smanjenju PDV-a u nekom trenutku.”