Kao liječnik, Drago Štambuk u Londonu je 1980-ih radio na eksperimentalnim terapijama za AIDS, utemeljio je pjesničku smotru na rodnom Braču, a bio je ambasador od Ujedinjenog Kraljevstva do Japana
Liječnik, pjesnik i akademik u zoni rata: Hrvatski ambasador u Iranu prekaljeni je diplomat
Nakon 20 sati, Hrvati su uspjeli napustiti Iran, potvrdio je za 24 sata hrvatski veleposlanik Drago Štambuk.
Podsjetimo, krenula je evakuacija troje preostalih državljana iz Teherana zajedno sa zaposlenicima veleposlanstva.
- Dosta je gust promet. Na iranskoj strani granice čekali smo četiri sata. Sad smo u Azerbejdžanu, trenutno čekamo da se riješi jedan hrvatski državljanin koji ima putni list ali treba vizu za ulazak - objasnio nam je Štambuk. Dodao je kako čekaju na granici već tri sata dozvolu tamošnje konzularne službe.
Tko je Drago Štambuk?
Od početka izraelskih napada na Iran hrvatski veleposlanik Drago Štambuk (74) radio je na sigurnosti hrvatskih državljana i osiguravanju njihove evakuacije. Štambuk je iskusan diplomat koji je od osnutka hrvatske države u diplomatskoj službi.
Rođen je 1950. u Selcima na otoku Braču. Gimnaziju je pohađao u Splitu, a Medicinski fakultet u Zagrebu. Specijalizirao je internu medicinu, subspecijalizirao gastroenterologiju i hepatologiju, te završio poslijediplomski studij iz eksperimentalne biologije. U Londonu, The Royal Free Hospital, od 1983. bavio se znanstvenim istraživanjem bolesti jetre; od 1986. do 1991. u St. Stephen’s & Westminster Hospital / Kobler Center radio je na HGP-30 cjepivu protiv AIDS-a i na eksperimentalnoj terapiji za oboljele, stoji u njegovoj biografiji na stranicama HAZU-a.
Imenovanjem hrvatske Vlade 17. V. 1991. postaje opunomoćenim predstavnikom Republike Hrvatske u Velikoj Britaniji i voditeljem Ureda RH, a od siječnja 1995. veleposlanik je RH u mnogim zemljama: Indiji i Šri Lanki, Egiptu i susjednim arapskim zemljama, Japanu, Južnoj Koreji, Brazilu, Kolumbiji i Venezueli, trenutno u Iranu i Pakistanu.
Na Harvardskom sveučilištu (2001-2002) proučavao je odnos principa i interesa u procesima donošenja političkih odluka, odnose prava i moći, te etiku u međunarodnim odnosima. Doživotni je harvardski Fellow.
Autor je i cjeloživotni promicatelj Zlatne formule hrvatskoga jezika ča-kaj-što. Utemeljio je jezično-pjesničku smotru Croatia rediviva ča-kaj-što 1991. u svojem rodnom mjestu gdje se svakog ljeta jednog od pjesnika iz triju hrvatskih stilizacija proglašava poeta oliveatus, kruni ga se maslinovim vijencem, a stihovi mu se uklešu na mramornu ploču Zida od poezije. Zlatna formula hrvatskoga jezika ča-kaj-što na njegov je prijedlog proglašena kulturnim dobrom i uvrštena 29. XI. 2019. na Nacionalnu listu zaštićene nematerijalne baštine.
Objavio je više od 70 knjiga poezije, eseja, florilegija, jezikoslovnih rječnika i prijevoda. Autor je 40 medicinskih radova u međunarodnim znanstvenim časopisima. Poezija mu je prevedena na brojne jezike, a smatr ga se jednim od najznačajnijih suvremenih hrvatskih pjesnika.
Dobitnik je nacionalnih i međunarodnih nagrada i priznanja za umjetnost, književnost, jezikoslovlje, i mirotvorno djelovanje. Od 2020. redoviti je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), razred za književnost.