Voće i povrće bogato prebioticima, fermentirana hrana te cjelovite žitarice i mahunarke korisni su za zdravlje crijeva i bolju probavu te smanjuju razinu stresa u organizmu, pokazalo je istraživanje
NOVE SMJERNICE
Znate li što je to psihobiotička dijeta?
Znanstvenici već neko vrijeme znaju da hrana utječe na naše mentalno stanje. Međutim, većina studija o utjecaju hrane na neurološko zdravlje usredotočena je na pojedinačne namirnice, a ne na cjelovit pristup prehrani. To je bio razlog zbog kojega su znanstvenici iz Corka u Irskoj htjeli vidjeti može li psihobiotička dijeta, osmišljena za promicanje zdravlja crijeva, pozitivno utjecati na mentalno blagostanje.
POGLEDAJTE VIDEO: Brza vježba protiv stresa
Pokretanje videa...
01:07
Proveli su randomiziranu kontroliranu studiju, čiji su rezultati objavljeni u znanstvenom časopisu Molecular Psychiatry.
Što je psihobiotička dijeta?
Izraz koji su skovali koautori studije dr. sc. Timothy Ted Dinan i dr. sc. John Cryan, psihobiotička dijeta oslanja se na osovinu crijeva-mozak, dajući prednost hrani zdravoj za crijeva, za koju se zna da podržava ravnotežu crijevnih mikroba. To su cjelovite žitarice, prebiotičko voće i povrće, mahunarke i fermentirana hrana. Dijeta podrazumijeva ograničenu konzumaciju slatkiša, slatkih pića te prerađene hrane.
Studijska dijeta uključivala je:
- šest do osam dnevnih obroka voća i povrća s visokim udjelom prebiotičkih vlakana (npr. jabuke, banane, poriluk, luk)
- pet do osam dnevnih obroka cjelovitih žitarica (npr. zob, cjelovita pšenica, kvinoja)
- dvije do tri dnevne porcije fermentirane hrane (npr. kiseli kupus, kefir, kombucha)
- tri do četiri porcije mahunarki tjedno (npr. slanutak, leća, grašak).
Istraživanje je obuhvatilo 45 zdravih odraslih ljudi (u dobi između 18 i 59 godina), koji dotad nisu imali optimalne prehrambene navike. Ispitivana skupina dobila je informacije o komponentama psihobiotičke prehrane i zamoljena je da je se pridržava toga što je moguće bliže. Kontrolna skupina dobila je minimalne lekcije o općoj prehrani (umjesto lekcija usmjerenih na psihobiotike). Znanstvenici su ispitivali sastav i funkciju fekalne mikrobiote, stres, cjelokupno zdravlje i prehranu te metaboličko profiliranje uzoraka krvi, urina i fekalija, prije i nakon četverotjednog probnog razdoblja za obje grupe.
Kako psihobiotička prehrana utječe na mentalno blagostanje?
Sudionici koji su slijedili psihobiotičku dijetu doživjeli su veće smanjenje percipiranog stresa. Iako nije bilo značajne razlike u odgovoru na stres između kontrolne i ispitivane skupine, veće pridržavanje ispitivane dijete rezultiralo je snažnijim smanjenjem percipiranog stresa.
Dok su promjene u mikrobnom sastavu crijeva bile suptilne kod ispitivane skupine, utvrđene su značajne promjene u 40 specifičnih fekalnih lipida. Razlog tome je smanjenje ukupnih prehrambenih masti i povećanje mononezasićenih masti. Također, zabilježeno je i poboljšanje metabolita triptofana u urinu (esencijalna aminokiselina vitalna za sintezu ključnih proteina, a usto su primijećeni zdravi upalni odgovori).
Ukratko, u samo četiri tjedna sudionici koji su slijedili psihobiotičku dijetu bogatu vlaknima i fermentiranom hranom iskusili su niže percipirane razine stresa, imali zdravije pražnjenje crijeva, zdravije profile upalnih metabolita i neznatno poboljšan mikrobni sastav i funkciju, donosi portal MindBodyGreen..
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
