Ako osoba nije znojna ili vidljivo prljava, nije nužno tuširati se svaki dan. Prečesto pranje uklanja prirodna ulja i korisne bakterije s kože, što može dovesti do suhoće, svrbeža i pucanja kože
DOBRA HIGIJENA
Znate li se pravilno tuširati? Evo koje najčešće greške mnogi rade
Čitanje članka:
3
min
Tuširanje je svakodnevna rutina za mnoge, no neke navike koje se smatraju zdravima mogu zapravo štetiti koži i zdravlju. Evo nekoliko čestih pogrešaka koje je važno prepoznati i savjeta kako ih ispraviti.
Prečesto tuširanje
Ako osoba nije znojna ili vidljivo prljava, nije nužno tuširati se svaki dan. Prečesto pranje uklanja prirodna ulja i korisne bakterije s kože, što može dovesti do suhoće, svrbeža i pucanja kože, kroz koje lakše prodiru štetne bakterije. Osim toga, pretjerano tuširanje troši dragocjenu vodu. Ipak, ruke treba redovito prati – to ostaje zlatno pravilo.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
02:28
Agresivni sapuni
Antibakterijski sapuni često uklanjaju i korisne bakterije s kože, stvarajući prostor za razvoj otpornih i štetnih mikroorganizama. Također, jaki sapuni mogu isušiti kožu. Bolji izbor su blagi sapuni s dodanim uljima, nježni čistači ili gelovi za tuširanje s hidratantnim svojstvima. Osobe s ekcemom ili osjetljivom kožom trebale bi izbjegavati mirisne sapune i birati one bez parfema.
Rijetka zamjena ručnika
Vlažan ručnik idealno je mjesto za razvoj bakterija, gljivica i plijesni. Ako se ne mijenja dovoljno često, može uzrokovati gljivične infekcije poput atletskog stopala, gljivica na noktima ili bradavica. Ručnik bi se trebao prati barem jednom tjedno, a tijekom bolesti ili u vlažnim uvjetima i češće. Nakon uporabe, treba ga raširiti na držaču, a ne objesiti na kuku, kako bi se brže osušio.
Nepravilno održavanje lufe
Lufa ili spužva idealno je mjesto za nakupljanje bakterija. Preporučuje se čistiti je jednom tjedno – kratkim namakanjem u razrijeđenoj otopini izbjeljivača i temeljitim ispiranjem. Iako je najpraktičnije držati je u tušu, bolje ju je osušiti na suhom, prozračnom mjestu. Prirodnu lufu treba mijenjati svaka 3–4 tjedna, a plastične varijante svaka 2 mjeseca.
Pretopla voda
Vrući tuševi mogu biti ugodni, osobito zimi, no topla voda uklanja prirodna ulja i dodatno isušuje kožu. Preporučuje se koristiti toplu, a ne vruću vodu, i ograničiti tuširanje na 5 do 10 minuta – posebno kod osoba s osjetljivom kožom, ekcemom ili psorijazom.
Prečesto pranje kose
Većina ljudi ne mora prati kosu svaki dan, osim ako imaju masno vlasište. Kovrčava, suha ili kemijski tretirana kosa može se dodatno isušiti prečestim pranjem. Čak i kod svakodnevnog vježbanja, preporučuje se pronaći ravnotežu i kosu prati prema individualnim potrebama. S godinama, vlasište proizvodi manje sebuma, pa kosa traži nježniji pristup.
Nema ručke ili tepiha
Padovi tijekom ulaska u tuš ili izlaska iz kade čest su uzrok ozljeda, osobito kod starijih osoba. Postavljanje sigurnosne ručke i protukliznih podloga važna je preventivna mjera za sve generacije.
Prljava tuš glava
Tuš-glava sadrži sitne rupice koje lako zadržavaju vlagu i postaju plodno tlo za bakterije. One se tijekom tuširanja mogu raspršiti zrakom i udahnuti. Preporučuje se povremeno ju skinuti i prokuhati te puštati vruću vodu kroz nju barem minutu prije tuširanja. Nakon tuširanja, treba ispustiti što više vode iz tuš-glave.
Suha koža nakon tuša
Kreme i losioni najbolje djeluju kada se nanesu odmah nakon tuširanja – tada zarobljavaju vlagu u koži. Idealno ih je nanijeti unutar nekoliko minuta nakon brisanja ručnikom.
Pretjerano korištenje sapuna
Nije cijelo tijelo potrebno sapunati. Dovoljno je sapun koristiti na pazusima, stopalima, preponama, rukama i licu. Ostatak tijela može se isprati toplom vodom. Korištenje sapuna na osjetljivim dijelovima, poput vagine, može narušiti prirodnu bakterijsku ravnotežu i izazvati iritacije.
Loše postupanje s manjim ozljedama
Manje posjekotine ne treba štititi od vode prilikom tuširanja. Štoviše, tuš može biti idealno mjesto za svakodnevno čišćenje rana – blagim sapunom i toplom vodom. Nakon tuširanja, ranu treba osušiti i nanijeti svježi zavoj. Ozbiljnije ozljede zahtijevaju savjet liječnika.
Nekorištenje ventilacije
Vlaga koja nastaje tijekom tuširanja može dugoročno oštetiti zidove, drvene površine i stvoriti uvjete za razvoj plijesni. Ventilator ili kupaonski prozor treba redovito uključivati za vrijeme i nakon tuširanja kako bi se vlaga raspršila.
Loša zavjesa za tuš
Na zavjesama se nakuplja sapunica i mogu postati idealna podloga za razvoj bakterija. Osobama s osjetljivim imunitetom to može predstavljati zdravstveni rizik. Preporučuje se redovito pranje ili zamjena zavjese, piše webmd.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
