Vježbanje potiče lučenje neurotransmitera ključnih za mentalno blagostanje, poput serotonina, dopamina i norepinefrina, koji poboljšavaju raspoloženje, motivaciju i pažnju
U OVOME JE KLJUČ
Znanstvenici tvrde: Vježbanje može pomladiti vaš mozak
Čitanje članka:
2
min
Redovita tjelesna aktivnost nije samo korisna, ona aktivno preuređuje, obnavlja i pomlađuje naš živčani sustav na strukturnoj i kemijskoj razini.
POGLEDAJ VIDEO:
Pokretanje videa...
01:13
Molekularno gnojivo za mozak
Ključni igrač u preobrazbi mozga uzrokovanoj vježbanjem je molekula naziva BDNF (moždani neurotrofni faktor), koju znanstvenici često opisuju kao "gnojivo za mozak". Ovaj protein ima ključnu ulogu u preživljavanju postojećih neurona, ali i poticanju rasta novih, kao i stvaranju novih veza između njih, poznatih kao sinapse. Studije na životinjama i ljudima dosljedno pokazuju da fizička aktivnost, posebice aerobna, značajno povećava razinu BDNF-a, osobito u hipokampusu, regiji mozga presudnoj za učenje i pamćenje.
Mehanizam je fascinantan: tijekom vježbanja mišići otpuštaju tvari poput laktata, koje prelaze krvno-moždanu barijeru i signaliziraju mozgu da pojača proizvodnju ovog vrijednog proteina. Istovremeno, vježbanje potiče lučenje neurotransmitera ključnih za mentalno blagostanje, poput serotonina, dopamina i norepinefrina, koji poboljšavaju raspoloženje, motivaciju i pažnju. To objašnjava zašto se nakon tjelesne aktivnosti često osjećamo bistrije, fokusiranije i smirenije. Smanjena razina BDNF-a, s druge strane, povezuje se s neurodegenerativnim stanjima poput Alzheimerove i Parkinsonove bolesti, kao i s depresijom.
Strukturne promjene: mozak koji raste
Ove kemijske promjene dovode do opipljivih, strukturnih preinaka u mozgu. Hipokampus, koji se prirodno smanjuje starenjem, što dovodi do slabljenja pamćenja, pokazuje iznimnu sposobnost obnove. Jedno je od ključnih istraživanja, provedeno na 120 starijih osoba, pokazalo da je jednogodišnji program vježbanja povećao je volumen hipokampusa za dva posto, čime je učinkovito preokrenuo dobni gubitak volumena za jednu do dvije godine. Povećanje volumena bilo je izravno povezano s višim razinama BDNF-a u krvi i poboljšanom prostornom memorijom.
Osim hipokampusa, vježbanje potiče i rast sive tvari u prefrontalnom korteksu, centru za izvršne funkcije poput planiranja, donošenja odluka i rješavanja problema. Nadalje, potiče se i angiogeneza, odnosno stvaranje novih krvnih žila u mozgu. Bolja prokrvljenost znači bolju opskrbu kisikom i hranjivim tvarima te učinkovitije uklanjanje metaboličkog otpada, što dodatno štiti mozak od oštećenja.
Vježbanje kao štit od bolesti starenja
Sposobnost mozga da se mijenja i prilagođava, poznata kao neuroplastičnost, ključna je za zdravlje tijekom cijelog života. Znanstvene studije pokazuju da neuroplastičnost s godinama opada, što prati i slabljenje kognitivnih funkcija. Tjelovježba se nameće kao najučinkovitija poznata terapija za održavanje i poboljšanje kognitivnog zdravlja. Djeluje kao snažan zaštitni faktor protiv kognitivnog pada, smanjujući rizik od demencije i usporavajući napredovanje neurodegenerativnih bolesti.
Zanimljivo je da na odgovor mozga na vježbanje može utjecati i genetika. Najčešća genetska varijacija BDNF gena, poznata kao polimorfizam, može utjecati na to koliko će vježbanje potaknuti lučenje ovog proteina. Ipak, čak i za nositelje ove manje povoljne varijante, redovita aktivnost i dalje donosi značajne koristi. Različite vrste vježbanja nude komplementarne prednosti: aerobne vježbe poput trčanja, plivanja ili brzog hodanja najučinkovitije su za poticanje rasta novih neurona, dok trening snage ima snažan neuroprotektivni učinak. Najbolje rezultate daje kombinacija oba pristupa.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
