Zašto danas svi nose beretku? Povijesno važna kapa ima političko i vojno značenje

Beretka, ta meka, ravna kapa okruglog oblika, mnogo je više od jednostavnog pokrivala za glavu. Izrađena od filcane vune, ručno pletenog pamuka ili akrila, beretka je već stoljećima simbol kulturnog identiteta, umjetničke slobode, vojne časti i političkog izraza. Iako je njezino suvremeno ime izvedeno iz francuskog jezika (béret), porijeklo ove kape možemo potražiti u dalekoj povijesti.

Tragovi kroz povijest: od Minojaca do Rembrandta

Arheološki nalazi i povijest umjetnosti svjedoče o tome da su kape nalik beretki bile nošene još u brončano doba, točnije u sjevernoj Europi, na Kreti i u Italiji. Minojci, Etruščani i Rimljani nosili su oblike pokrivala glave koji svojim oblikom i konstrukcijom podsjećaju na današnju beretku. 

Tijekom renesanse i ranog modernog razdoblja beretka se vezivala za intelektualce, umjetnike i aristokraciju, nizozemski slikar Rembrandt gotovo se redovito prikazivao s njom na portretima, čime je dodatno učvrstio njezinu vezu s kreativnim identitetom.

POGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

00:23

bacanje u more po kapu | Video: 24sata/Video

Kapa koja postaje simbol narodnog identiteta

Beretka kakvu danas poznajemo svoj razvoj duguje planinskom području na granici Francuske i Španjolske, odnosno Pirenejima. 
Tradicionalno je bila dio odjeće pastira iz dolina Ansó i Roncal u pokrajinama Aragon i Navarra, dok se s francuske strane proizvodila u regiji Béarn. Komercijalna proizvodnja započela je u 17. stoljeću u mjestu Oloron-Sainte-Marie, no industrijalizacija beretke dogodila se tek u 19. stoljeću.

Tvornica Beatex-Laulhère, koja i danas postoji, započela je proizvodnju još 1810. godine, a do 1928. više od dvadeset francuskih i brojni španjolski i talijanski proizvođači izrađivali su milijune primjeraka godišnje. U tom razdoblju beretka postaje svakodnevna odjeća radničke klase, ali i simbol narodnog identiteta.

U vojsci je važna boja – crna, tamno crvena i zelena

Vojska je prva prepoznala praktičnost beretke: dovoljno je čvrsta da zaštiti kosu, a dovoljno fleksibilna da ne smeta u skučenim prostorima. Francuski Chasseurs Alpins, elitne postrojbe za planine, uveli su beretku 1889. kao standardni dio uniforme.

Inspirirani njima, britanski general Hugh Elles predložio je uvođenje crne beretke za tenkovske postrojbe nakon Prvog svjetskog rata. Kralj George V. odobrio je ovu inovaciju 1924. godine, a beretka je ubrzo postala prepoznatljiv simbol elitnih postrojbi. 

Field Marshal Montgomery učinio ju je slavnom tijekom Drugog svjetskog rata, dok su padobranci preuzeli tamnocrvenu varijantu, a američke specijalne snage tamniju zelenu.

Od umjetničkih krugova do političkog aktivizma i Crnih pantera

Od umjetničkih ateljea do jazz klubova, beretka je obilježila i kulturni imaginarij 20. stoljeća. Wager, Thelonious Monk, Dizzy Gillespie i brojni drugi nosili su beretke kao dio boemskog i intelektualnog identiteta. 

U kontekstu političkog aktivizma, posebno tijekom 1960-ih, crna beretka postaje prepoznatljiv simbol borbe: nosili su je Che Guevara, pripadnici Crnih pantera, ETA i brojni drugi pokreti. ETA (Euskadi Ta Askatasuna iz Baskije), što na baskijskom znači „Baskijska domovina i sloboda“ ili „Baskijska zemlja i sloboda“, bila je oružana baskijska nacionalistička i krajnje lijeva separatistička organizacija koja je djelovala na području Baskije od 1959. do 2018. godine – kao i brojni drugi slični pokreti.

Regionalni identiteti i suvremeni oblici

U Baskiji se beretka i dalje smatra dijelom svakodnevnog identiteta. Naziva se txapela, a boje – crna, plava, crvena i bijela – često označavaju regionalne ili svečane prigode. U Francuskoj, gdje je dugo bila stereotip "prosječnog Francuza" (uz nezaobilazni baget i prugastu majicu), danas se nosi s ponosom u jugozapadnim regijama.

U suvremenom modnom okruženju beretka je atraktivan modni dodatak koji se neprestano vraća u trendove, često evocira pariški chic i boemski look, ali i ultimativni street style.

Nosi se uz sve, od oversized sakoa do romantičnih haljina i simbolizira eleganciju s dozom osobnosti.

No, ipak ima snažno povijesno i simboličko značenje, što, naravno, ovisi i o kontekstu u kojemu se pojavljuje.

Povezana je s buntom, otporom i identitetom. Iako je dio globalne modne scene, beretka i dalje zadržava prizvuk prkosa, političkog bunta i individualnosti, što je čini moćnim detaljem u izražavanju osobnog stava.