Zašto autizam možda ipak nije 'spektar' - ne funkcionira tako

Fraze "spektar autizma" ili "na spektru" postale su dio svakodnevnog govora. Termin, koji je 1980-ih skovala psihijatrica Lorna Wing kako bi proširila usko razumijevanje autizma, bio je revolucionaran. No, danas sve veći broj stručnjaka i samih autističnih osoba upozorava da je koncept linearnog spektra zastario i zavaravajuć. Ideja koja je nekoć otvorila vrata razumijevanju, danas se preispituje jer ne uspijeva obuhvatiti svu složenost i raznolikost autizma, piše britanski Independent.

POGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

00:57

Beata ima autizam i hrabru mamu koja se izborila da ona ide u najbolju školu u Zagrebu | Video: 24sata/Igor Šoban/Pixsell

Zabluda linearne ljestvice

Kad čujemo riječ "spektar", većina nas zamisli ravnu liniju, poput duginih boja poredanih od crvene do ljubičaste. Primijenjeno na autizam, to sugerira da se autistične osobe mogu rangirati od "blaže" do "teže" autističnih. No, autizam tako ne funkcionira. Ne radi se o jednoj ljestvici, već o jedinstvenoj kombinaciji različitih osobina. Takvo linearno shvaćanje ne samo da je netočno, već može biti i štetno jer stvara društvenu hijerarhiju i implicira da su neki ljudi "manje vrijedni" jer su "teže" pogođeni, zanemarujući njihove jedinstvene snage i perspektive.

DRŽAVA BEZ SLUHA SRAMOTA! Ivano ima autizam i intelektualne teškoće, a mora učiti što je monetarna politika

Višedimenzionalna priroda autizma

Autizam je bolje zamisliti kao višedimenzionalni profil ili "oblik" nego kao točku na liniji. Sastoji se od niza različitih karakteristika koje se kod svake osobe isprepliću na jedinstven način. Neke autistične osobe snažno se oslanjaju na rutinu, dok druge pronalaze utjehu u ponavljajućim pokretima poznatim kao "stimming". Neki imaju intenzivan fokus na specifične teme, što istraživači nazivaju monotropizmom. Tu su i mogući izazovi sa senzornom obradom, motorikom, govorom ili socijalnom komunikacijom. Svaka od ovih osobina postoji na vlastitom spektru, a njihova kombinacija stvara jedinstven profil za svaku osobu, zbog čega stručnjaci pozivaju na korištenje višedimenzionalnih modela za točniji prikaz.

DAO I 'TERAPIJU' Donald Trump povezao autizam s paracetamolom i cjepivima. Znanstvenici: To su opasne laži

Problemi s dijagnostičkim 'ladicama'

Foto: Ilustracija/canva

Od Aspergera do ASD-a

Dijagnostički priručnik DSM-5 je 2013. godine spojio prethodno odvojene dijagnoze, poput autizma i Aspergerovog sindroma, u jednu krovnu kategoriju "poremećaj iz spektra autizma" (PSA). Kritičari tvrde da je ovim spajanjem, ironično, uništena sama ideja spektra kao niza različitih, ali povezanih stanja. Aspergerov sindrom spojen je s klasičnim autizmom, čime su se izgubile važne nijanse. Dodatno, mnogi izbjegavaju termin "Asperger" zbog njegove povezanosti s Hansom Aspergerom i njegovom ulogom tijekom nacističkog režima.

Razine podrške i biološke podvrste

DSM-5 također dijeli autizam na tri "razine" ovisno o potrebnoj podršci. Međutim, te su razine često kritizirane kao nejasne, nedosljedno primjenjivane i statične, jer ne uzimaju u obzir da se potrebe osobe mogu mijenjati tijekom života. U suprotnosti s ovim pojednostavljenim modelom, novija istraživanja otkrivaju biološku složenost. Jedna opsežna studija Sveučilišta Princeton identificirala je četiri različite biološke podvrste autizma: jedna s izraženim socijalnim i bihevioralnim izazovima, ali bez značajnih razvojnih kašnjenja; druga s kompleksnim kašnjenjima u razvoju i jeziku; treća s umjerenim izazovima; i četvrta, najmanja skupina, s teškim izazovima u gotovo svim područjima. To potvrđuje da autizam nije jedno stanje, već skupina različitih, biološki utemeljenih podtipova.

Jezik, identitet i neurodiverzitet

Način na koji govorimo o autizmu oblikuje društveni stav. Korištenje izraza "na spektru" često je pokušaj izbjegavanja riječi "autističan", što je ukorijenjeno u ideji da je autizam nešto negativno. Mnoge odrasle autistične osobe preferiraju izravan jezik i "identity-first" pristup (npr. "autistična osoba"), smatrajući autizam integralnim dijelom svog identiteta. Ovaj stav je temelj pokreta za neurodiverzitet, koji autizam ne promatra kao manu koju treba "popraviti", već kao prirodnu varijaciju u ljudskom funkcioniranju. Autizam nije ljestvica ozbiljnosti, već način postojanja; razlika, a ne nedostatak.

STIGLO RJEŠENJE Pobjeda male Beate, djevojčice s autizmom: Upisat će je u školu u Zagrebu! 'Prošli smo torturu'

Novi pogled na autizam

Napuštanje ideje o jednom, linearnom spektru korak je prema priznavanju autizma u svoj njegovoj raznolikosti. Umjesto da pokušavamo ljude smjestiti na ljestvicu, ključno je razumjeti njihov jedinstveni profil snaga i izazova. To ne samo da vodi preciznijoj dijagnostici i personaliziranoj podršci, već i promiče društvo koje cijeni autistične osobe onakvima kakve jesu.