Na današnji dan 1925. svečano je otvoren prvi ZOO vrt na Balkanu, u kojem su Zagrepčani za 1 dinar po osobi mogli razgledati tek 6 životinja - otad raste uz pomoć donatora i mecena
100 GODINA ZAGREBAČKOG ZOO-A
Zagrebački ZOO: Od 'vrtića' s 3 lisice i 3 sove do 'male Afrike' s čak 388 životinjskih vrsta
Čitanje članka:
6
min
Zagrepčani koji su na današnji dan 1925. odlučili prošetati tek otvorenim Zoološkim vrtom za jedan dinar po osobi mogli su vidjeti samo šest životinja: tri mlade lisice i tri šumske sove. Jedan od prvih posjetitelja bio je tadašnji gradonačelnik Vjekoslav Heinzel, koji je time htio potaknuti građane da posjete prvi ZOO na Balkanu, ali i poslati poruku donatorima i mecenama gradskih projekata da se uključe u razvoj ovog projekta.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:13
Tad je zagrebački ZOO još bio smješten na malom otoku u Maksimirskom perivoju do kojega se jedva dolazilo, na vrlo malom prostoru, pa se u službenom vodiču grada Zagreba iz 1928. godine spominje kao "vrtić", doznajemo iz monografije "Divlja djeca Maksimira - Knjiga o zagrebačkom Zoološkom vrtu", koju je 2012. izdao ZOO, a uredila bivša ravnateljica Davorka Maljković, danas zamjenica ravnatelja i voditeljica istraživanja i razvoja.
Isprva je ZOO Zagreb bio tek 'vrtić', no donacije i upornost ljudi iz uprava učinile su da se možemo ponositi njime
Prvih godina vodio ga je Mijo Filipović, vodoprivredni stručnjak i filatelist te inicijator mnogih akcija vezanih za kulturni i tehnički napredak Zagreba i Broda na Savi. Nakon što mu je 1925. povjereno upravljanje perivojem u Maksimiru, uz veliku podršku tadašnjega gradonačelnika i još nekih uglednika, uspio je potaknuti donatore da Vrtu poklanjaju životinje. Tako je banski savjetnik Ivan pl. Žigrović Pretočki poklonio Vrtu sovu Ušaru, Lovačko udruženje u Virovitici jazavca, prof. dr. Nikola Fink porodicu bijelih miševa, Josip Geiger iz Novog Sada vjevericu, Ferdo Knopp tvora i lisicu, Alfred Biscontini bijele kumrije, gđa Katica Šuput grlice, tvorničar Jakić iz Karlovca golube grivnjaše, a švicarski konzul Julio Schmidlin iz Švicarske je dopremio i darovao par odraslih paunova.
Najpoznatiji stanovnik maksimirskog ZOO-a tada je ipak bio pavijan Štefek, koji je stigao u Zagreb kao donacija trgovca Milana Mirkovića. Postao je iznimno popularan zahvaljujući tome što su novine počele objavljivati strip o njemu, a ubrzo je njegova slika tiskana i na dopisnicama, pa su ugledni Zagrepčani jedni drugima slali "pozdrave", uz pošalice o tome tko mu više sliči.
Osnivač i prvi ravnatelj ZOO Zagreb, Mijo Filipović obožavao je provoditi vrijeme u društvu životinja
Ubrzo se počeo kopati novi plovni put za čamce na donjem maksimirskom jezeru, što je omogućilo i proširenje Vrta na današnju površinu, što se i dogodilo 1930. godine. Paralelno s tim, u ZOO su pomalo stizale i egzotične životinje. U rujnu 1925. iz Trsta su stigla dva mala leoparda, a u studenome i prvi lavovi: Buršl, Paša i Olga. Iduće godine stigli su i prvi sjeverni medvjedi, Nikola i Selma, a 1928. započinje i izgradnja nastambe za zebre, u koju je stigla i prva zebra Venus, ističe Davorka Maljković.
Nakon što su 1929. u ZOO su stigle i dvije afričke jednogrbe deve, donijeta je odluka o tome da se spusti cijena ulaznica. Donatorima i uglednicima to se nije svidjelo, no Uprava ZOO vrta odgovorila je kako je cilj spuštanja cijene da se privuče što veći broj posjetitelja. Već 1931. objavljeno je da svaki mjesec kroz ZOO prođe četvrtina Zagrepčana (Grad je po tadašnjoj podjeli imao oko 185.000, a po današnjoj podjeli imao bi oko 250.000 stanovnika).
Prvi zaposlenik ZOO vrta, timaritelj Antun Tonček Dolenec nije smio dulje izbivati jer bi slonica Mysore odmah počela tuliti
Mnogi su pohrlili posjetiti "zvjerinjak" nakon što je stigla prva slonica Mysore, kasnije poznata kao Marica i Mauzika. Stigla je iz Hamburga i jako se vezala za svog timaritelja Antuna Tončeka Doleneca, pa priča kaže da je 'tulila' kad bi slučajno bio odsutan. Pažnju i popularnost sličnu Štefekovoj zadobio je i jelen Janko koji je stigao te godine, kao i otvorenje Paviljona za majmune. Društvu se uskoro pridružio i prvi tuljan, Maks, dolazi i prvi par tigrova, pa su vrijedni djelatnici vrta svakodnevno smišljali kako razmjestiti životinje koje mogu biti jedne blizu drugih i kako sagraditi nastambe u kojima će im biti ugodno, a da budu dostupne pogledima posjetitelja.
Sa svakom novom životinjom majstori su svladavali nove prepreke u gradnji i prilagodbi prostora životinjama, a često se trebalo boriti i s depresijom kod životinja koje su tek stigle u Vrt i osjećale se usamljeno. U nekoliko situacija jedino je rješenje bilo nabaviti družicu.
Timaritelj Stjepan Pogčić s tigrovima Nerom i Gitom 60-ih godina
U to je vrijeme počeo izlaziti i časopis "Zoološki Vrtić", koji prati rad Zoološkog vrta i pruža informacije iz životinjskog svijeta. No, Zagrebački ZOO od prvog je dana osvojio i simpatije medija, pa se tako 50-ih godina može pronaći niz zanimljivih razgovora s timariteljima. Mladi novinar Zvonimir Milčec u Večernjaku iz 1959. razgovarao je s s najstarijim timariteljem Ivanom Cmrešnjakom, koji je ispričao kako se jednom našao 'oči u oči s lavom', čiju je nastambu čistio. Inače bi ih pustio na drugu stranu dok je u kavezu, no ovaj puta lav se nekako našao pred njim i – pustio ga. Cmrešnjak u šali kaže kako je preživio zato što je lav bio sit.
Jedna od timariteljica, Rezika Trupeljak, bila je zadužena za ptice, no mijenjala je kolegu u kavezu s mrkim medvjedom. Trenutak nepažnje doveo je do toga da medo pobjegne pa su novine drugi dan pisale da su se posjetitelji Vrta u strahu penjali na okolno drveće. Među najmlađim timariteljima našao se tada Stjepan Pogačić, čiji su roditelji radili i stanovali među kavezima, pa je djetinjstvo provodio među životinjama i grlio ih i brinuo o njima bez imalo straha.
I veliki i mali uvijek su se dobro zabavljali u šetnji Zoološkim vrtom
Filipović je ZOO vodio do 1928., kad tu palicu preuzima Franjo Omerzo, koji ga je podigao na uzornu razinu, ističe se u Monografiji. Njega je 1934. naslijedio Dragutin Canki, pod čijom se upravom ZOO također razvija, istaknuto je u Jutarnjem listu 1935., povodom desete obljetnice od otvaranja zoološkog vrta. Uz povorku životinja zagrebačkim ulicama, u Maksimiru je održana i vrlo uspjela zabava, s koje je prihod namijenjen nabavi novih životinja, pišu mediji. Tako 1936. stigoše i prva 4 pingvina.
Mnogi tempiraju posjet ZOO Zagreb baš u vrijeme hranjenja morskih lavova, jer su iznimno simpatični kad ih timaritelji navedu da iskoče iz bazena
Koliko su Zagrepčani bili vezani uz ZOO možda najbolje svjedoči informacija da su tijekom 2. svjetskog rata na apel uprave Vrta posjetitelji donosili hranu životinjama. Ni u poslijeratno vrijeme nije bilo lako, no 1955. stižu žirafe, tri godine kasnije otvara se Nastamba za tropske zvijeri, a 1959. gradom je odjeknula vijest da su timaritelji šetali s devom po zagrebačkim ulicama – nije bilo drugog načina da pacijenticu odvedu na pregled na Veterinarski fakultet, ističe među zanimljivostima Davorka Maljković.
Najslađi dio posjeta Vrtu uvijek je pogled na mladunce
Uoči 40. obljetnice ZOO vrta Vjesnik donosi reportažu o tome kako su Štefek i Mysir i dalje vjerojatno najpopularnije životinje zagrebačkog ZOO, no nilski konj i nosorog ozbiljno su 'napadali' njihovu titulu, a povodom 75. rođendana ZOO Zagreb, ističe se veliki naslov koji kaže: Sve je počelo od "vrtića" i naraslo do "male Afrike". Dotad je već otvorena i Tropska kuća za gmazove, sa 16 izloženih vrsta. Krokodil koji je dopremljen u ZOO živ je i danas, kaže naša sugovornica, a jedna od zanimljivosti koje su dotad ubilježene u povijest Zoološkog vrta jest i posjet djece iz filma Vlak u snijegu, povodom 50. obljetnice Vrta. U to je vrijeme ZOO vrt imao 182 vrste i 816 jedinki.
Jedan od novijih stanovnika: Sve životinje danas imaju nastambe koje su prilagođene uvjetima života u prirodi, pa ih posjetitelji mogu vidjeti u njihovom prirodnom okruženju
Razdoblje 2000.-ih donijelo je još jedan uzlet donatorstva, nakon što je Uprava ZOO omogućila da tvrtke mogu izabrati kavez, odnosno životinju koju žele sponzorirati i na temelju toga na tom kavezu postaviti svoju reklamu.
Na 80. obljetnicu, jedan od prvih posjetitelja ZOO iz davnih 20-ih, Dragutin Vuković Vuk, dobio je čast da prereže slavljeničku tortu, a mediji posebno ističu radionice i projekte edukacije koje je ZOO intenzivno pokrenuo, s ciljem privlačenja mlađe publike, posebno vrtića i škola, kojima se to uklapa i u nastavu.
"Slatke male mace" uživaju u sunčanju i nimalo ih ne nerviraju rijeke posjetitelja
Uoči 100. obljetnice ZOO, pojačano se radilo na obnavljanju brojnih nastambi, kao i gradnji novih, a u Vrtu su imali predstavnike čak 388 životinjskih vrsta, a u sklopu EU projekata Modernizacija I, II i III, u potpunosti su završeni planirani projekti, a izgrađen je i niz novih objekata. Godine 2023. Vrt je posjetilo 453.434 posjetitelja, a najviši broj posjetitelja zabilježen kroz povijest dogodio se 70-ih godina, kad je Vrt posjetilo čak 600.000 posjetitelja.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
