Biste li vi ponudili večeru djetetu koje se došlo igrati kod vas? Planirate li obrok i za njega dok je u vašoj kući? Izgleda da je u nekim kulturama ostaviti dijete koje je u gostima da čeka dok vi jedete - normalno
AFERA #SWEDENGATE
Ljudi saznali da Šveđani djecu u gostima neće ponuditi hranom, i svi su 'pali na dupe' od šoka
#Swedengate je najnoviji 'skandal' koji trese internet. Od mesnih okruglica i kolača do juha i morskih plodova, Švedska je poznata po svojoj izdašnoj kuhinji. Također je poznata po kvaliteti života. Mnoga istraživanja ju svrstavaju među vrh zemalja po sreći, jednakosti i društvenoj povezanosti ljudi koji tamo žive.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:19
Možda je to razlog zašto je vijest na Redditu i Twitteru da Šveđani ne hrane djecu goste izazvala veliku raspravu. Kao što je objasnio jedan čovjek, dok je bio u kući prijatelja Šveđana kao dijete, obitelj je zajedno večerala - a od njega se očekivalo da pričeka.
Neki Šveđani su podržali ove tvrdnje, rekavši da se nenajavljeni dječji gosti često ne uzimaju u obzir u planiranju obroka, da to može biti utjecaj klase ili da hrana nije ponuđena 'iz poštovanja' prema roditeljima djeteta u posjetu - možda su planirali večeru koja bi onda bila 'bačena'.
Tko može ostati bez večere u tako prosperitetnom i inkluzivnom društvu raspravljalo se pod hashtagom #Swedengate. Velika rasprava o običajima, kulturi, ali i primarnoj brizi o djeci, svojoj i tuđoj, i dalje se nastavlja, a ljudi iz svih kuteva svijeta nude svoje viđenje ovog običaja.
Antropologija hrane
Čin jedenja prožet je kulturnom praksom. Hrana i jelo posjeduju kulturna značenja koja nameću red u onome što se jede, kada se jede, kako i tko jede.
Socijalni antropolozi dugo su proučavali kako ljudi jedu i što to govori o kulturnim normama.
Šezdesetih godina prošlog stoljeća rad Claudea Lévi-Straussa među brazilskim autohtonim narodima istaknuo je uvriježene kulturne navike o pripremi hrane i kako te prakse mogu biti informativne te dati dublji uvid u kulturu društva.
Osamdesetih godina prošlog stoljeća, analiza francuskog društva Pierrea Bourdieua pokazala je kako je sposobnost čovjeka da pokaže kulturu povezana s moći i njihovim položajem u društvu.
Antropolozi su istraživali i društvo s kojim dijelimo obrok. Maurice Bloch je rekao:
'U svim društvima je dijeljenje hrane način uspostavljanja bliskosti, dok je, obrnuto, odbijanje dijeljenja hrane jedan od najjasnijih znakova udaljenosti.'
To je lako spoznati i u svakodnevnom životu. Radije jedemo s prijateljima nego sa strancima. Moguće je sjediti preblizu ljudima koje ne poznajemo, a ponekad i nedovoljno blizu voljenih. Postoje vidljive razlike u očekivanom ponašanju prilikom jedenja hrane rukama u odnosu na 'ozbiljnu' večeru za stolom.
Ljubaznost davanja obroka
Kontroverza #Swedengate pokazuje kako kulturne norme reguliraju ponašanje i proizvode očekivanja ljudi koji su danas povezaniji nego ikad prije (zahvaljujući Internetu, putovanjima avionom i mogućnošću posjećivanja drugih zemalja).
U Australiji i naizgled većini zemalja, što je razlog za raspravu koja je uslijedila na Redditu i Twitteru, vjeruje se da bi fizička prisutnost trebala dovesti do pozivanja na obrok.
Kao što je Lévi-Strauss napisao, jelo s drugima temelji se na uzajamnosti: primanje gostiju se naplaćuje nuđenjem obroka.
Korisnici Twittera brzo su sugerirali da se obroci na sličan način ne nude nenajavljenoj djeci gostima i u drugim nordijskim zemljama, za razliku od gostoljubivijih (južnijih) zemalja Europe i Azije.
Također, spomenute su i veze s antičkom kulturom nordijskih Vikinga, gdje je ponuđeni obrok ili dar za njih bio oblik duga koji se treba vratiti.
Postoje ograničeni dokazi o časti i dugovima Vikinga koji se odnose na suvremenu nordijsku kulturu. Ali je jasno vidljivo kako razlike u načinu prehrane mogu istaknuti različita značenja koja različite zajednice pridaju zajedničkom obroku.
Dijeljenje obroka na Islandu
Kultura nepozivanja gostiju na večeru zasigurno nije standardna u svim nordijskim kulturama.
U istraživanju koje je provedeno među islandskim obiteljima nakon globalne financijske krize 2008. godine, promatran je način na koji je čovjek primljen za vrijeme obroka kao kulturni 'autsajder'.
- Na jednom skupu sjedio sam kao pozvani gost među sedmeročlanom obitelji raspoređenom oko velikog stola za blagovanje, naglašavajući formalnost poslijepodneva - piše autor članka Timothy Heffernan za The Conversation, istraživač i doktorand društvenih znanosti sa Sveučilišta u Sydneyju.
- Na drugom događaju, oproštajnoj zabavi, nekoliko poznatih ljudi naguralo se oko kuhinjskog stola s četiri sjedala, birajući hranu s nekoliko tanjura. Bliskost među ljudima na ovom događaju govorila je o njegovoj neformalnosti i društvenoj intimnosti - dodaje.
Karta objavljena na Instagramu pokazuje u kojim zemljama Europe ljudi mogu očekivati da će biti ponuđeni hranom, a u kojima neće.
- Preselila sam se iz zemlje koja je tamno plava u ružičastu i ovo se brzo primijeti. A kad im ponudim hranu obično su jako zbunjeni - napisala je jedna komentatorica.
Drugi je dodao da će se Grci čak i uvrijediti ako ste kod njih doma, a ne želite jesti.
Jedna žena s Islanda koju je autor intervjuirao prisjetila se svoje odluke da izađe iz restorana kada je stigao bankar povezan s ekonomskom krizom:
- Samo sam ga pogledala i izašla. Mi ne opraštamo i ne zaboravljamo, ne ovim muškarcima. Većina ljudi neće napraviti scenu ili nešto slično, mi smo malo pristojniji. Odlazimo. Oni mogu imati restoran za sebe - ispričala je.
Značenje obroka
Ponuda ili uskraćivanje obroka može govoriti o društvenim odnosima. #Swedengate pokazuje kako poziv na obrok može ovisiti o povijesnom presedanu, roditeljskim očekivanjima ili rasipanju hrane.
Lokalizirane norme postojale su u svim kulturama kroz povijest. Nepozivanje na jelo nije nužno čin negostoljubivosti – ono samo ukazuje na kulturne norme, ma koliko one bile osporene, što se vidi kroz kontroverzu #Swedengate.
Ishitrene prosudbe o hrani i jelu nisu uvijek točne. Iza ponude obroka uvijek se nalazi dublje značenje.
- Možda ono što je najzanimljivije kod #Swedengatea nije ono što nam govori o Švedskoj, već ono što nam govori o nama samima - zaključuje Timothy.
A koliko se brzo stvari na Internetu mogu pretvoriti u nešto potpuno nekontrolirano, pokazuje i Tweet u kojemu korisnik piše kako je rasprava o Swedengate-u dovela do otvaranja tema poput Švedskih uloga u Drugom svjetskom ratu, ropstvu, rasizmu i još nizu tema koje, iako su poznate, su sad ponovo istaknute i ponovljene.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
