Ako vam i najjednostavnije jutarnje odluke, poput odabira odjeće, odjednom postaju preteške, to bi mogao biti znak emocionalne iscrpljenosti, upozorava psihologinja dr. Julie Smith
UPOZORAVA PSIHOLOGINJA
Suptilni znakovi koji otkrivaju da ste emocionalno iscrpljeni
Čitanje članka:
2
min
Riječ je o stanju koje se često pogrešno pripisuje svakodnevnom stresu, iako može biti rani pokazatelj ozbiljnijeg problema – izgaranja na poslu, poznatog kao burnout.
POGLEDAJ VIDEO: Zagreb: Predstavljanje istraživanja o mentalnom zdravlju "Brini o nutrini"
Pokretanje videa...
02:04
Dr. Smith, koja vodi privatnu praksu u engleskom Hampshireu i ima milijune pratitelja na društvenim mrežama, nedavno je u jednoj televizijskoj emisiji objasnila razliku između uobičajenog stresa i emocionalne iscrpljenosti. Naglasila je da emocionalna iscrpljenost nije dijagnoza sama po sebi, već emocionalno stanje koje signalizira da se osoba približava granici izdržljivosti.
- To je onaj osjećaj težine i nelagode koji se javlja već ujutro. Stvari koje ste prije obavljali bez razmišljanja odjednom postaju neizdržive. Ljudi često primjećuju da se više ne mogu koncentrirati, što utječe i na donošenje najmanjih odluka – čak i na to što će obući - objašnjava.
Izgaranje, koje je prepoznala i Svjetska zdravstvena organizacija, opisuje se kao stanje fizičke, mentalne i emocionalne iscrpljenosti. Emocionalna iscrpljenost često je prvi korak prema tom stanju. Psihologinja ističe da se tada može pojaviti snažan poriv za izbjegavanjem obaveza i „bijegom“ od svakodnevice.
- Ljudi počinju odgađati zadatke koje bi inače bez problema riješili. Obaveze se gomilaju, osjećaj preopterećenosti raste, a istovremeno se javlja potreba da se emocije otupljuju. To se često manifestira kroz prejedanje, konzumaciju alkohola ili drugih supstanci. Sve što ima potencijal ovisnosti u takvom se stanju može dodatno pojačati - rekla je.
Dr. Smith stres uspoređuje s tintom koja se polako ulijeva u akvarij – stresori su svuda oko nas i postupno zamućuju cijeli sustav. Iako se tijekom odmora ili godišnjeg odmora može činiti kao da smo u „novom akvariju“, po povratku kući često se vraćamo u iste okolnosti koje su nas iscrpile.
Zato, kaže, nije dovoljno samo uzeti pauzu, već je ključno preispitati što je u životu dugoročno neodrživo.
- Neke su stvari neizbježne, ali mnoge se mogu prilagoditi. Često u terapiji analiziramo na koji način sami doprinosimo vlastitom stresu, primjerice kroz previsoke standarde koje si postavljamo - objašnjava.
Savjetuje pristup koji naziva „gurati tamo gdje se može“, odnosno prvo se pozabaviti manjim, upravljivim izvorima stresa kako bi se smanjilo ukupno opterećenje. Dugotrajni stres, upozorava, može imati ozbiljne posljedice po zdravlje, uključujući povećan rizik od srčanog udara, debljanja i bolesti povezanih s pretilošću.
Najčešći fizički simptomi kroničnog stresa uključuju bolove u prsima, glavobolje i bolove u mišićima. Razlog tome je pojačano lučenje hormona kortizola i adrenalina, koji se aktiviraju u situacijama „borbe ili bijega“. Ti hormoni uzrokuju sužavanje krvnih žila, zbog čega srce mora jače raditi, što može dovesti do lupanja srca, povišenog krvnog tlaka i bolova u tijelu.
U kontekstu sve većeg pritiska na radnike, zdravstveni djelatnici upozoravaju da se problemi iscrpljenosti često umanjuju ili pogrešno tumače. Takav pristup može dovesti do toga da se ljudi osjećaju nesigurno i nevoljko traže pomoć, iako su posljedice vrlo stvarne.
Stručnjaci naglašavaju da emocionalna iscrpljenost, preopterećenost i osjećaj da se više ne može izdržati nisu prolazne „modne riječi“, već stvarna iskustva koja zahtijevaju ozbiljan pristup. Ako se prepoznaju na vrijeme i na njih se reagira, oporavak je moguć – i znatno brži.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
