Upozorenje DHMZ-a: Toplinski val prijeti! Ostanite osvježeni uz savjete stručnjaka, izbjegavajte sunce i pijte dovoljno tekućine. Ekstremne vrućine ugrožavaju zdravlje diljem zemlje
EVO TKO TREBA POSEBNO PAZITI
Stiže opasno vrijeme! Donosimo savjete kako preživjeti vrućine
Čitanje članka:
4
min
Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) upozorava na dolazak toplinskog vala te daje niz preporuka za zaštitu od velikih vrućina. Među ključnim savjetima su povećan unos tekućine, izbjegavanje napornog fizičkog rada i boravka na otvorenom u najtoplijem dijelu dana.
POGLEDAJ VIDEO: U Indiji je toplinski val: Slon ušao u bazen pa se brčkao
Pokretanje videa...
00:51
Preporučuje se održavanje temperature u prostorijama ispod 32 °C tijekom dana, a noću ispod 24 °C, što je posebno važno za djecu, starije osobe i kronične bolesnike. Boravak na suncu treba izbjegavati od 10 do 17 sati, a to vrijedi osobito za rizične skupine poput djece, trudnica, starijih osoba, srčanih bolesnika i dijabetičara.
U dugoročnoj vremenskoj prognozi za ljeto meteorolozi najavljuju izmjenjiva razdoblja nestabilnog vremena, ali i vrlo visoke temperature te izraženu sušu. Očekuje se da će prosječne temperature biti više nego proteklih godina, što može znatno utjecati na zdravlje ljudi. Visoke temperature povećavaju rizik od toplotnog udara, dehidracije i pogoršanja kroničnih bolesti, osobito kod starijih osoba i osjetljivih skupina. Također, suša i suhi zrak mogu izazvati probleme s dišnim sustavom i povećati razinu alergena u zraku, što dodatno opterećuje zdravlje. Zato je važno da se svi pravilno zaštite, piju dovoljno tekućine i izbjegavaju izlaganje suncu tijekom najtoplijih sati.
Svjedočimo najtoplijim ljetima u novijoj povijesti, i to već nekoliko godina zaredom. Ovaj trend postaje sve ozbiljniji problem za različite demografske skupine te utječe na ljude u raznim životnim situacijama, ističe dr. Grant Lipman, liječnik hitne pomoći i osnivač aplikacije Global Outdoor Emergency Support (GOES) Health. Ekstremno visoke temperature ne samo da izazivaju fizičku nelagodu, već mogu povećati razinu agresije i nasilja te smanjiti opće zadovoljstvo životom.
DHMZ upozorava da se u posljednjem desetljeću bilježi rast temperature tijekom ljeta, što već sada negativno utječe na zdravlje milijuna ljudi. Toplinski valovi uzrokuju ozbiljne zdravstvene i socijalne probleme, a njihova učestalost i intenzitet očekuje se da će rasti.
Ljudsko tijelo regulira temperaturu na nekoliko načina: isparavanjem kroz znojenje, zračenjem topline u okolni zrak, konvekcijom koja se događa, na primjer, kada smo u blizini klima uređaja, te kondukcijom, odnosno prijenosom topline tijela na hladne površine poput vode ili leda.
No, osjetljivost na toplinu razlikuje se od osobe do osobe i ovisi o mnogim čimbenicima – od okoline u kojoj se nalaze, preko njihove fiziologije, do toga koliko su prethodno bili izloženi toplinskim uvjetima, objašnjava Heather Massey, viša predavačica kliničke fiziologije vježbanja i članica Laboratorija za ekstremna okruženja na Sveučilištu Portsmouth u Velikoj Britaniji.
Važno je napomenuti da s porastom globalnih temperatura i sve učestalijim valovima vrućine, razumijevanje ovih mehanizama postaje ključno za zaštitu zdravlja, osobito ranjivih skupina poput starijih osoba, djece i kroničnih bolesnika. Pravilna hidracija, izbjegavanje izlaganja direktnom suncu i korištenje rashladnih tehnika može znatno pomoći u održavanju tjelesne temperature pod kontrolom.
Ako redovito vježbate i izlažete se povišenoj tjelesnoj temperaturi, vaše tijelo se bolje prilagođava toplini. Slično je i s osobama koje prirodno imaju višu tjelesnu temperaturu. S druge strane, ako ste dugo bili u hladnijem okruženju, prijelaz na vruće može biti teži.
Nakon nekoliko dana izlaganja toplim uvjetima većina ljudi počinje s aklimatizacijom, no stalni boravak u klimatiziranim prostorima može otežati taj proces, upozorava Heather Massey.
Dr. Grant Lipman ističe da je moguće „trenirati“ tijelo za bolju toleranciju na vrućinu. Potrebno je oko tjedan dana izlaganja toplini, primjerice hodanjem po toplom vremenu sat ili dva dnevno, kako bi tijelo razvilo učinkovitije načine hlađenja i bolje podnijelo toplinski stres.
Savjeti za zaštitu od vrućine:
- Planirajte aktivnosti pametno – izbjegavajte vježbanje i boravak na otvorenom tijekom najtoplijeg dijela dana, od 10 do 16 sati. Radije se aktivirajte ujutro, savjetuje dr. Jennifer Bontreger.
- Nosite laganu i prozračnu odjeću – birajte široku odjeću s UV zaštitom, minimalnog UPF faktora 30, koja štiti kožu od štetnih sunčevih zraka, preporučuje Amy Acton.
- Hidratacija je ključna – započnite dan dobro hidrirani. Dehidracija smanjuje sposobnost znojenja i rashlađivanja tijela, upozorava Heather Massey.
- Pijte pića bogata elektrolitima – elektroliti pomažu spriječiti grčeve povezane s vrućinom. Izbjegavajte alkohol i kofein jer potiču gubitak tekućine, savjetuje Bontreger.
- Birajte aktivnosti i mjesta s hladom – ako morate biti vani, tražite sjenovita mjesta. Wendell Porter upozorava da okupljanja na suncu tijekom najtoplijeg dijela dana mogu biti opasna.
- Pratite svoje tijelo i reagirajte na vrijeme – ako osjetite simptome toplinskog udara poput glavobolje, grčeva ili pretjeranog znojenja, odmah se maknite sa sunca i potražite hlad ili unutarnji prostor, savjetuje dr. Grant Lipman.
- Hitna pomoć u slučaju ozbiljnih simptoma – mučnina, povraćanje, ubrzan puls, nesvjestica, smetenost ili napadaji mogu biti znakovi ozbiljnog toplinskog udara i zahtijevaju hitnu medicinsku intervenciju.
Prateći ove jednostavne preporuke, možete značajno smanjiti rizik od toplinskog stresa i zaštititi svoje zdravlje tijekom vrućih dana.
Evo kako se učinkovito rashladiti kad je vruće, a klima uređaj nije opcija:
- Poprskajte se hladnom vodom i mahnite rukom ili lepezom – ovaj jednostavan trik pomaže potaknuti isparavanje i konvekcijsko hlađenje kože, objašnjava Heather Massey. Izbjegavajte sprejeve s mentolom jer samo stvaraju privid hladnoće, ali ne hlade dubinski.
- Namočite ruke i stopala – ekstremiteti su prirodni „radijatori“ topline pa čak i mlaka voda može pomoći u snižavanju tjelesne temperature.
- Polijte odjeću vodom – ako vam je stvarno vruće, pokušajte naći način da navlažite odjeću. Dr. Grant Lipman preporučuje čak i staru dobru prskalicu u dvorištu, kao iz djetinjstva.
- Koristite obloge s ledom – držite u zamrzivaču zalihe leda i stavljajte ga na obraze, ruke ili stopala. Iako je potrebno paziti da se led ne otopi prebrzo, ovo je odličan način da se brzo rashladite kad ste kod kuće.
- Iskoristite hladnije jutarnje sate za prozračivanje – između 3 i 7 ujutro otvorite prozore i pustite svjež zrak u kuću. Kada sunce izađe, zatvorite prozore i spustite rolete ili zavjese za zamračivanje koje će spriječiti ulazak topline.
- Hladni tuševi i mokri ručnici – prije spavanja tuširajte se hladnom vodom i hladite lice te vrat mokrim ručnikom. Ventilatori ne hlade zrak, već pomažu isparavanju znoja s tijela, pa ih koristite kao dodatnu pomoć.
- Tuširanje mlakom vodom – često tuširanje mlakom vodom pomaže u održavanju tijela rashlađenim, iako može stvoriti osjećaj pojačanog znojenja jer tijelo ostaje vlažno i isparava.
Ove jednostavne metode mogu značajno poboljšati vašu udobnost tijekom vrućih dana, posebno kad nema klima uređaja. Također, savjetuje se izbjegavanje alkohola, napitaka s kofeinom i šećerom te konzumacija češćih manjih obroka s manjim udjelom bjelančevina. Obavezna je uporaba krema sa zaštitnim faktorom, posebice za najmlađe.
POGLEDAJTE VIDEO:
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
