RIBOLOVNE ZONE
Sportski ribolov na Jadranu? Evo gdje možete zabaciti udicu i kojem ulovu se možete nadati
Jadransko more, s bogatim podvodnim svijetom i raznolikim obalnim pejzažima, predstavlja pravi raj za sportske ribolovce. Kako bi se očuvala biološka raznolikost, hrvatske vlasti su uspostavile sustav ribolovnih zona koje reguliraju aktivnosti na moru. Ove zone, koje obuhvaćaju različite dijelove obale i otvorenog mora, definiraju specifična pravila i ograničenja za ribolov, čime se omogućuje ravnoteža između rekreacijskih aktivnosti i zaštite morskog ekosustava. Istražili smo strukturu ribolovnih zona u Jadranu, njihove karakteristike te kako se one odnose na sportski ribolov u Hrvatskoj.
1. UMAG. Ribolovna zona u okolici Umaga proteže se od rta Savudrija do granice s općinom Novigrad. Ova raznolika obalna linija obiluje nadmorskim i podmorskim stijenama te se izmjenjuju dijelovi s pješčanim, muljevitim i ljušturastim morskim dnom. Takvo okruženje posebno pogoduje bogatstvu ribljih vrsta, bliže obali često se mogu naći orade, brancini, cipli i salpe, dok se u udaljenijim područjima love zubaci, škarpine i landovine.
Jadransko more ukupno se dijeli na 30 područja podijeljenih prvenstveno prema geografskim obilježjima što omogućuje lakše obuhvaćanje sličnih uvjeta sportskog ribolova.
1. UMAG. Ribolovna zona u okolici Umaga proteže se od rta Savudrija do granice s općinom Novigrad. Ova raznolika obalna linija obiluje nadmorskim i podmorskim stijenama te se izmjenjuju dijelovi s pješčanim, muljevitim i ljušturastim morskim dnom. Takvo okruženje posebno pogoduje bogatstvu ribljih vrsta, bliže obali često se mogu naći orade, brancini, cipli i salpe, dok se u udaljenijim područjima love zubaci, škarpine i landovine.
2. NOVIGRAD. Iako se nalazi u neposrednoj blizini umaške zone, novigradsko područje ima svoje posebnosti, ponajprije zahvaljujući rijeci Mirni. Hranjivi nanos mulja koji Mirna donosi i raspršuje po ovom dijelu mora stvara izuzetno povoljne uvjete za različite riblje vrste. U priobalju se često love orade, brancini, ovčice i cipli, dok se dalje od obale mogu naći zubaci, arbuni, trlje kamenjarke, landovine, pa čak i lignje.
3. POREČ. Ovo područje predstavlja najrazvedeniji dio zapadne istarske obale, s brojnim uvalama i čak 33 otočića i nadmorska grebena. Podmorje je uglavnom kamenito do ljušturasto, s prevladavajućom morskom florom poput alge cistozire. Ovakav morski krajolik pogodan je za raznoliki riblji svijet – uz obalu se najčešće love orade, brancini, šarzi, cipli, ovčice i špari, dok se u dubljim dijelovima mogu pronaći i zubaci.
4. PULA. Pulska ribolovna zona obuhvaća široko priobalno područje koje se proteže od rta Kamenjak do rta Marlera, s brojnim uvalama, hridima i otočićima. Podmorje je raznoliko – od pjeskovitih i muljevitih površina do kamenitih terena obraslih morskom vegetacijom. U plićim dijelovima česte su vrste poput brancina, orade, cipla, ovčice i salpe, dok se u dubljim vodama mogu uloviti zubaci, škarpine, ugori i slične cijenjene ribe. Posebno je zanimljivo i za lignjolov, osobito u zimskim mjesecima.
5. ROVINJ. Rovinjska ribolovna zona obuhvaća područje od Limskog kanala do rta Barbariga i odlikuje se bogatim i razvedenim krajolikom, punim uvala, otočića te nadmorskih i podmorskih hridi. Iako su prisutni svi tipovi morskog dna, dominiraju hridinasti i ljušturasti tereni obrasli algom cistozirum, što pogoduje vrstama poput hlapa, lignji, sipa, zubaca, šarga, škrpine i ugora. Pjeskovite čistine bliže obali dom su oradama, ovčicama, salpama, paukovima i brancinima, dok su udaljeniji pjeskovito-muljeviti dijelovi idealni za ulov oslića, plosnatica i landovina.
6. RIJEČKI ZALJEV. Iako riječki zaljev nije bogat uvalama, njegovo more ipak pruža dobre uvjete za sportski ribolov zahvaljujući hranjivom mulju koji se tijekom kišnih razdoblja slijeva s Učke i okolnih brda. Ribolov se najčešće odvija dalje od obale, gdje su posebno učinkovite tehnike poput panule i povraza. U tim dubljim dijelovima love se skuše, oslići, landovine i ugotice, dok je u proljeće i jesen panula na tunu među najpopularnijim metodama.
7. OTOK CRES. Zbog strme i nepristupačne obale, osobito na sjeveru i istoku otoka, Cres nema mnogo pristupačnih mjesta za ulazak u more. Ipak, njegovo hridinasto podmorje bogato je ribljim vrstama poput šarga, orade, brancina, pice, fratra, vrane i mnogih drugih, zbog čega je Cres jedno od najomiljenijih ribolovnih područja u sjevernom Jadranu.
8. OTOK LOŠINJ. Poput svog susjeda Cresa, Lošinj je vrlo cijenjeno mjesto za sportski ribolov. Obala prepuna strmih stijena koje se naglo spuštaju u more, s brojnim rupama, procjepima i špiljama, stvara raznolike podvodne krajolike idealne za različite riblje vrste. Raznolika morska dna – pijesak, ljušturasto i kamenito – pružaju stanište brojnim ribama poput orada (za koje se vjeruje da ih ima najviše u cijelom Jadranu), kavali, šaraga, zubaca, pica, škrpine i ugora. U okolici susjednih otočića Suska, Unije, Ilovika i Srakana vrlo je popularan i lov jastoga i rakovica, a zimi se često love lignje i iglice.
9. OTOK RAB. Područje oko otoka Raba karakteriziraju brojni podmorski grebeni i hridi, kao i mješavina različitih vrsta morskog dna – od pjeskovitog i ljušturastog do kamenitog. U plićim dijelovima često se mogu uloviti orade, brancini i hobotnice, dok dublje vode skrivaju zubace, škarpine i razne vrste landovina. Cijeli arhipelag oko Raba, uključujući i okolne otočiće, smatra se jednim od najboljih mjesta u Jadranu za sportski ribolov skuša, posebno tehnikama povraza i panule.
10. OTOK KRK. Ribolovno područje oko otoka Krka poznato je kao jedno od najboljih mjesta za ulov skuša, bilo da se koristi panula ili parangal. Pjeskovito i muljevito morsko dno pruža idealne uvjete za ribolov ugora, škrpine, oslića te hobotnica, čineći ovo područje vrlo privlačnim za sportske ribolovce.
11. ISTOČNA OBALA ISTRE (Pula – Medulinski zaljev). Ovaj prostrani obalni pojas, koji se proteže od rta Marlera prema sjeveru, obiluje raznolikim morskim dnom. U lukama Budava i Vinjole, gdje prevladavaju plićaci, često se love brancini i cipli, dok su oko ušća Raškog zaljeva posebno zastupljeni cipli. Kako se kreće dalje prema sjeveru, obala postaje sve stjenovitija i obrasla morskim algama, što pruža idealne uvjete za ulov širokog spektra riba, od zubaca, kirnji, šaraga i pagra do ugora i škarpina.
12. OTOK PAG. Ribolovno područje otoka Paga može se podijeliti na dva dijela: sjeveroistočni dio koji je zbog čestih udara bure većinu godine nepovoljan za sportski ribolov, te jugozapadnu obalu gdje dominiraju kamenita i pješčana dna obrasla algama cistozirum i zosterom. More oko Paga oduvijek je bilo bogato ribljim vrstama. U plićim dijelovima često se love komarči, ušate i šarzi, dok se u dubljim vodama mogu pronaći škrpine, arbuni, oslići i kanjci.
13. VINODOLSKI KANAL. Vinodolski kanal podijeljen je na nekoliko manjih zona, uključujući područja oko Selca, Crikvenice i Novog Vinodolskog. Dok su sjeverozapadni dijelovi kanala, posebno more oko Crikvenice, prilično plitki i manje bogati kvalitetnim ribljim fondom, područje oko Novog Vinodolskog i ušća rječice Suhe Ričine poznato je po češćem prisustvu riba koje su zanimljive sportskim ribolovcima, poput brancina, orada i šarga. U središnjem dijelu kanala dno je pjeskovito-muljevito, što omogućuje lov oslića, ugotica i različitih vrsta landovina.
14. VELEBITSKI KANAL. Velebitski kanal, najduži u Jadranskom moru, proteže se od područja Crikvenice do Novigradskog mora. Iako česti vjetrovi s Velebita tijekom većeg dijela godine otežavaju ribolov, ovo područje obiluje plitkim grebenima, dubokim ponorima te brojnim usjecima i procjepima. Podvodne vode koje dolaze s Velebita bogate su hranjivim tvarima, što privlači mnoge riblje vrste poput pica, šarga, komarče, brancina, fratra i zubaca. U središnjim dijelovima kanala, gdje je dno pjeskovito-muljevito, mogu se uloviti oslići, ugotice i različite vrste landovina.
15. NOVIGRADSKO MORE. Iako površinom malo, Novigradsko more bogato je raznolikim ribljim vrstama koje su zanimljive sportskim ribolovcima. Posebnu pozornost zaslužuje Obrovački kanal, smješten na ušću rijeke Zrmanje, gdje su česte vrste poput cipla, jegulja, brancina, lista i orade. Među lokalnim ribolovcima najpopularnija je tehnika ribolova ostima „pod sviću“.
16. ZADARSKO PODRUČJE. Zadarsko područje jedno je od najrazvedenijih dijelova jadranske obale, zbog čega je ribolovna zona podijeljena na tri glavna lokaliteta, svaki sa svojim specifičnostima i bogatim ribljim fondom.
Prva zona obuhvaća Zadarski i Pašmanski kanal te Virsko more. Ovo područje obiluje raznim vrstama riba poput lubina, salpe, cipla, orade, kao i većih primjeraka bukava i arbuna. U dubljim dijelovima mogu se uloviti skuše i oslići, a najčešće se koriste tehnike povraza i panule.
Druga zona je Srednji kanal, poznat po mnoštvu otočića, uvala i rtova. Ovdje je ribolov vrlo raznolik: panula je najpopularnija tehnika za ulov zubaca, skosavica se koristi za lignje, dok se kanjci i arbuni love povrazom s obale ili kanjčanicom sa broda.
Treća zona, koja se proteže niz otočića od Premude do Dugog otoka, smatra se najvažnijim područjem za sportski ribolov zbog bogatog ribljeg fonda. Ovdje se prakticiraju razne tehnike poput panule i parangal, a ciljane vrste su zubaci, škrpine, brancini, orade, kanjci, arbuni, cipli i mnoge druge ribe.
17. KORNATSKO PODRUČJE. Kornati, zajedno s otocima Mljet i Palagruža, spadaju među ribolovne zone s najkvalitetnijim ribljim fondom u Jadranu. Zbog složene konfiguracije područja, koje čine brojni tjesnaci, uvale, rtovi i hridi, moguće je koristiti gotovo sve ribolovne tehnike. Ovo područje obiluje vrstama poput zubaca, kirnje, škrpine, šarga, arbuna, brancina, orade i mnogih drugih.
18. ŠIBENSKO PODRUČJE. Šibensko ribolovno područje proteže se od Prokljanskog jezera, preko Piranskog zaljeva i Murterskog arhipelaga do Rogoznice. Zbog raznolike obalne konfiguracije i prisutnosti različitih tipova morskog dna, ovo područje nudi uvjete za ulov gotovo svih važnijih ribljih vrsta Jadrana.
Posebnu pažnju zaslužuje područje oko otoka Žirje, koje se smatra najbogatijim i najplodnijim dijelom šibenske regije. Upravo su ovdje ulovljeni najveći primjerci tuna, što dodatno potvrđuje vrijednost ovog ribolovnog područja.
19. SPLITSKO PODRUČJE. Zona od Rogoznice do uvale Vrulja poznata je po intenzivnom sportskom ribolovu. Najbogatija lovišta nalaze se uz pučinske strane Velog i Malog Drvenika te Šolte, gdje se love ugori, lubini, orade, škrpine, oslići i tune.
Uz obalu, ribolov je posebno dobar kod ušća rijeka Žrnovnice i Cetine, gdje slatka voda privlači ciple, brancine i jegulje. Uvala Vrulja poznata je po velikim zubacima i brancinima koji se ondje zadržavaju zbog podmorskih izvora slatke vode.
20. OTOK BRAČ. Ribolovna zona Brača obiluje muljevitim i pješčanim dnom obraslim posidonijom i zosterom, što pogoduje ulovu orada, špara, trlji, oslića i ugotica, osobito unutar Bračkog kanala. Jugozapadna i zapadna strana otoka, s dubinama do 80 m, idealna je za lov zubaca, ugora, murina, kavala i škrpina. Oko rta Ražanj dno je raznoliko, pa se ondje love i jastozi te hlapovi.
21. OTOK HVAR. Iako južna strana Hvara, zbog pretežno pješčanog dna i manjka uvala, nije idealna za ribolov, središnje područje otoka (oko Starog Grada i Jelse) nudi ulov šarga, kavale, ugora, škrpine i iglica – iako je pod velikim ribolovnim pritiskom. Najbogatija zona je oko grada Hvara, gdje raznoliki morski reljef s rtovima, pličinama i špiljama omogućava uspješan lov raznim tehnikama, osobito zubaca, škrpine, kirnje i kavale.
22. OTOK VIS. Viško podmorje, pretežno hridinasto i ljušturasto s bogatim područjima obraslima cistozirom i zosterom, jedno je od najpogodnijih za sportski ribolov. Zbog udaljenosti i manjeg iskorištavanja otoka poput Palagruže, Jabuke i Svetca, cijeli akvatorij nudi odlične uvjete za sve tehnike lova. Ulov uključuje šarga, kantara, okana, brancina, salpu, kavalu, zubaca i zubaca krunaša, kao i ugore, murine i hobotnice.
23. NERETVANSKI KANAL. Delta rijeke Neretve, jedno od najvećih prirodnih bogatstava juga Hrvatske, stvara hranjivo muljevito dno koje obiluje jeguljama, ciplima, oradama, brancinima i skušama. Pred samim ušćem Neretve često se love lica, grb i hama panulom, što ovo područje čini iznimno atraktivnim za sportski ribolov.
24. MAKARSKO PRIMORJE. Područje od uvale Vrulje do Graca karakterizira pretežno pješčano i muljevito dno, s rijetkim zonama hridinastog podmorja gdje se povremeno može uloviti zubac krunaš. Uvala Klokun, zbog miješanja slatke i slane vode, poznata je po ulovu brancina, orade, šarga i pica uz obalu, dok se dalje od obale parangalom love oslići i arbuni.
25. OTOK LASTOVO. Strma i kamenita obala Lastova s hridinama i klisurama čini ga idealnim za ribolov zubaca, salpa, kirnji, ugora, iglica, jastoga i hlapova. Pješčana i muljevita dna prisutna su rijetko.
26. OTOK KORČULA. Sjeverna obala Korčule ima pjeskovito dno s izvorima slatke vode i pogodna je za lov orada, brancina i cipala. Južna strma obala s hridinastim dnom i poljima cistozire pruža izvrsne uvjete za lov zubaca, škrpine, kirnji i kavale. Na brakovima se love kantari, arbuni, jastozi i hlapovi.
27. OTOK MLJET. Jedno od najvažnijih ribolovnih područja Jadrana, uz Kornate i Palagružu. Mlječko podmorje je raznoliko, od kamenito-ljušturastog do pjeskovitog i muljevitog, s bogatim raslinjem i staništima zubaca, kirnji, kavala, jastoga, arbuna, lubina, komarče, škarpine i gofa.
28. POLUOTOK PELJEŠAC. Pelješka sjeverna obala kod Malog Stona ima pliće, zaslađeno more s pjeskovitim, muljevitim i ljušturastim dnom, pogodnim za ulov cipala, jegulja, brancina i komarče. Južna obala je strmija, s hridinastim dnom bogatim cistozirama, idealna za zubace, škarpine, šarge, kirnje i ugore.
29. DUBROVAČKO PRIMORJE. Zona od Stonskog kanala do vrata Boke Kotorske, bogata otočićima, kanalima i zaljevima s raznolikim podmorjem. Elafitski otoci (Šipan, Lopud, Lokrum, Koločep) imaju hridinasto-ljušturasto podmorje obraslo cistozirom, gdje žive zubatac, ugor, šarag, pica, škarpina, murina i pagar. S druge strane otoka, podmorje je kamenito do pješčano s poljima posidonije i zostere, pogodno za ribolov lubina, orade, cipla, špara, fratra, ovčice, kao i gofa i lice na panulu.
30. OTVORENI JADRAN. Iako je Jadransko more po površini malo, s ograničenim brojem pelagičkih i bentonskih vrsta, i dalje pruža dovoljno adrenalina i zadovoljstva za najstrastvenije sportske ribolovce.
