Donosimo praktične savjete kako ćete posijati pšenicu da do Božića bude bujna i visoka. Božićna pšenica više je od ukrasa i u sebi nosi duboku simboliku
Lifestyle
Komentari 1
Donosimo praktične savjete kako ćete posijati pšenicu da do Božića bude bujna i visoka. Božićna pšenica više je od ukrasa i u sebi nosi duboku simboliku
S dolaskom prosinca, u mnogim hrvatskim domovima započinje jedan od najljepših i najsimboličnijih božićnih običaja – sijanje pšenice. Taj mali lončić bujnog zelenila koji krasi blagdanski stol mnogo je više od puke dekoracije. On je simbol novog života, plodnosti, nade i blagoslova žetve, tradicija koja nas vraća u djetinjstvo i podsjeća na toplinu obiteljskog okupljanja.
POGLEDAJ VIDEO: Savjeti za uzgoj što bujnije pšenice za blagdane
Pokretanje videa...
00:57
Iako se gotova pšenica može kupiti na tržnicama i u trgovinama, radost sijanja i svakodnevnog praćenja njenog rasta poseban je doživljaj. Proces je jednostavan, no uz nekoliko provjerenih savjeta i trikova, vaša pšenica može postati onaj savršeni, gusti i živozeleni ukras kojem težite.
Tradicija sijanja pšenice duboko je ukorijenjena u kršćanstvu i narodnim vjerovanjima. Prema jednoj od legendi, običaj je povezan sa Svetom obitelji. Bježeći pred Herodovim vojnicima, Marija i Josip zamolili su jednog seljaka koji je sijao pšenicu da vojnicima kaže kako su oni već odavno prošli. U tom trenutku dogodilo se čudo – pšenica je istog trena izrasla, uvjerivši vojnike da su Marija i Josip doista prošli prije mnogo vremena, što ih je navelo da odustanu od potjere.
Osim ove priče, pšenica nosi i snažnu teološku poruku. Mladi, zeleni izdanci simboliziraju Isusa kao "novu pšenicu" i novi život koji donosi. Betlehem, mjesto njegova rođenja, u prijevodu znači "kuća kruha", što dodatno povezuje simboliku pšenice s euharistijom. Uz to, stari je narodni običaj bio proricanje budućnosti prema izgledu pšenice. Vjerovalo se da će godina biti plodna i uspješna ako pšenica izraste gusta, visoka i zelena.
Prema tradiciji, pšenica se sije na dva datuma: na blagdan svete Barbare, 4. prosinca, ili na blagdan svete Lucije, 13. prosinca.
U prošlosti, kada nije bilo centralnog grijanja i kada su domovi bili hladniji, pšenica se češće sijala ranije, na svetu Barbaru, kako bi imala dovoljno vremena narasti do Božića. Danas je, međutim, popularniji datum blagdan svete Lucije. Dvanaest dana, koliko ima od svete Lucije do Božića, u modernim je uvjetima sasvim dovoljno da pšenica lijepo proklija i izraste u bujni zeleni grmić.
Kako biste osigurali najbolji rezultat, važno je pratiti nekoliko jednostavnih koraka koji čine veliku razliku.
Priprema sjemena je ključna
Prvi i često zanemaren korak jest priprema sjemena. Prije sjetve, zrna pšenice stavite u posudu i prelijte ih mlakom vodom. Ostavite ih da se namaču preko noći. Ovaj će postupak potaknuti i ubrzati klijanje te osigurati da većina zrna proklija istovremeno. Idući dan, procijedite vodu i zrna lagano osušite na papirnatom ubrusu.
Odabir posude i podloge
Za sadnju odaberite plitku posudu, tanjurić ili ukrasnu zdjelicu. Kao podlogu možete koristiti zemlju za cvijeće ili običnu vatu, što je vrlo popularna i praktična metoda.
Pravilna sjetva i njega
Sada je vrijeme za sjetvu. Pripremljena zrna ravnomjerno rasporedite po cijeloj površini podloge. Važno je ne sijati pšenicu prerijetko, ali ni pregusto. Ako je posijete pregusto, klice će se međusobno "gušiti" i izduživati u potrazi za svjetlom, što će rezultirati tanjom i slabijom pšenicom.
Posudu stavite na svijetlo mjesto, poput prozorske daske, ali izbjegavajte izravnu sunčevu svjetlost i blizinu izvora topline poput radijatora ili peći. Idealna je umjerena sobna temperatura.
Najvažniji dio njege je zalijevanje. Pšenicu treba održavati vlažnom, ali ne mokrom. Previše vode može uzrokovati plijesan i žućenje listova. Najbolje ju je svakodnevno prskati raspršivačem ili je ovlažiti rukama namočenim u vodu. Dok ne proklija, posudu možete prekriti prozirnom folijom kako biste stvorili efekt staklenika i zadržali vlagu. Čim se pojave prve zelene klice, uklonite foliju.
Kada pšenica dosegne željenu visinu, obično između 10 i 15 centimetara, možete je podrezati škarama kako bi svi vrhovi bili ujednačeni i uredni. To će joj dati ljepši i gušći izgled.
Tradicionalno se oko pšenice veže vrpca s hrvatskom trobojnicom, pazeći da se ne stegne prečvrsto. U sredinu se često stavlja svijeća, koja se pali na božićnom stolu, a neki umjesto svijeće stavljaju jabuku.
Sijanje pšenice divna je aktivnost za cijelu obitelj, a djeca će s oduševljenjem pratiti kako iz malenog zrna svakim danom raste novi život. Ovaj jednostavan, a opet moćan običaj unosi dašak prirode i duboke simbolike u naše domove, čineći iščekivanje Božića još posebnijim. A kada blagdani prođu, nemojte je baciti – možete je dati pticama ili iskoristiti njene mlade listove za pripremu zdravog soka, poznatog kao sok od pšenične trave.
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+