Obavijesti

Lifestyle

Komentari 0

Prekretnica u medicini: Vađenje krvi bi moglo promijeniti kako dijagnosticiramo Alzheimera

Prekretnica u medicini: Vađenje krvi bi moglo promijeniti kako dijagnosticiramo Alzheimera

Uzorak krvi u kombinaciji s ultratankim materijalom dobivenim iz grafita mogao bi znatno olakšati otkrivanje Alzheimerove bolesti u najranijoj fazi, čak i prije pojave simptoma

Admiral

Alzheimerova bolest najčešći je oblik demencije. Za milijune Europljana, a i zdravstvene službe koje o njima skrbe, ta je bolest tempirana bomba, za koju još uvijek nema lijeka. Međutim, istraživači koje financira EU razvijaju jednostavan alat za njezino mnogo ranije otkrivanje, možda i desetljećima prije pojave simptoma.

Rana dijagnoza važna je jer liječenje treba početi što prije kako bi se pacijentima pružila bolja šansa da uspore tijek bolesti i planiraju budućnost. Prema podacima Europskog vijeća za mozak danas oko 7 milijuna ljudi u Europi živi s Alzheimerovom bolešću, a očekuje se da će se taj broj do 2030. udvostručiti.

POGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

Ovo su dva testa pomoću kojih možete prepoznati simptome demencije 01:04

Dr. Aristeidis Bakandritsos našao se pred izazovom: želimo li da se Alzheimerova bolest otkriva dovoljno rano da bi se učinkovitije liječila, dijagnosticiranje mora postati lakše, jeftinije i znatno manje invazivno.

- Rano otkrivanje te bolesti realistično je samo ako nije preskupo za zdravstveni sustav i ako je bezbolno i jednostavno za pacijenta, što danas nije slučaj - izjavio je dr. Bakandritsos, viši istraživač na Češkom institutu za naprednu tehnologiju i istraživanje (CATRIN) Sveučilišta Palacký u češkom Olomoucu.

Neurolog otkriva: Ovaj test od 30 sekundi pokazuje imate li rane znakove Alzheimera
Neurolog otkriva: Ovaj test od 30 sekundi pokazuje imate li rane znakove Alzheimera

Omogućivanje rutinskog probira

Dr. Bakandritsos koordinira četverogodišnju istraživačku inicijativu koju financira EU, pokrenutu u listopadu 2023. kako bi se promijenila dijagnostika Alzheimerove bolesti. Cilj je tog projekta, nazvanog 2D-BioPAD, dizajnirati cjenovno pristupačan uređaj s pomoću kojeg se u običnom uzorku krvi može identificirati do pet proteina, odnosno biomarkera, povezanih s Alzheimerovom bolešću.

Cilj nije zamijeniti postojeće dijagnostičke metode kao što su snimanje mozga ili lumbalna punkcija, već omogućiti mnogo raniji rutinski probir. Ako se prije pojave simptoma sazna da bi neka osoba mogla oboljeti, liječnici bi mogli intervenirati ranije, kad je liječenje najučinkovitije.

Trenutačno su u Finskoj, Grčkoj i Njemačkoj u tijeku kliničke pilot-studije kako bi se procijenila uspješnost te metode, kao i njezina sigurnost, etičke implikacije i način na koji bi se mogla uklopiti u rutinsku zdravstvenu skrb.

cropped view of donor and doctor with syringe obtaining blood sample

Od invazivnih pretraga do jednostavnog vađenja krvi

Dijagnosticiranje Alzheimerove bolesti i dalje je složeno i često zahtijeva invazivne zahvate. Kako bi se dobila konačna dijagnoza, liječnici se obično oslanjaju na snimanje mozga ili na lumbalnu punkciju, analizu cerebrospinalnog likvora, koji ispunjava prostor oko mozga i leđne moždine i štiti ih. Iako se sve više dijagnostičkih postupaka temelji na analizi uzoraka krvi, oni se u najvećoj mjeri koriste u klinikama specijaliziranim za poremećaje pamćenja.

Tim koji razvija 2D-BioPAD-a to želi promijeniti. Oni žele dizajnirati bržu, jeftiniju i mnogo manje invazivnu krvnu pretragu koja bi se u budućnosti mogla koristiti u svim zdravstvenim ustanovama.

Pođe li im to za rukom, obiteljski liječnici mogli bi otkriti opasnost od razvoja te bolesti znatno prije nego što se kod pacijenta primijeti gubitak pamćenja i zbunjenost.

Važnost ranog liječenja

Donedavno su se uglavnom liječili samo simptomi. To se promijenilo 2025., kad je EU odobrio prva dva lijeka za Alzheimerovu bolest koja usporavaju tijek bolesti.

Ovo su promjene na noktima koje ne smijete ignorirati
Ovo su promjene na noktima koje ne smijete ignorirati

Ti lijekovi djeluju na beta-amiloidni plak, fragmente bjelančevina koji se nakupljaju između moždanih stanica i ometaju komunikaciju među njima. Važno je istaknuti da su najučinkovitiji u ranom stadiju bolesti, zbog čega je pravovremena dijagnoza važnija nego ikad prije.

Vincent Bouchiat, glavni izvršni direktor i suosnivač poduzeća Grapheal SAS, projektnog partnera specijaliziranog za zdravstvene tehnologije koje se temelje na grafenu, smatra da je rano otkrivanje te bolesti etički složeno pitanje, ali ističe prednosti koje donosi.

„Korisno je da pacijenti znaju da bi mogli oboljeti od demencije. Novi lijekovi za Alzheimerovu bolest mogli bi usporiti napredovanje bolesti, što je očigledno velik korak naprijed.”

Kako grafen omogućuje pametnije ispitivanje

Uređaj 2D-BioPAD temelji se na grafenu, materijalu koji se sastoji od sloja ugljika debljine jednog atoma koji je otporniji od čelika u istom obliku i odličan je vodič električne energije.

Kad se markeri za Alzheimerovu bolest vežu za površinu grafena, suptilno se promijeni način na koji električna energija teče kroz materijal. Znanstvenici žele iskoristiti činjenicu da se u načelu mogu otkriti i iznimno male promjene kako bi detektirali biomarkere prisutne u vrlo niskim koncentracijama.

U usporedbi s laboratorijskim krvnim pretragama koje sada ulaze na tržište, takav uređaj može imati više prednosti: nalazi su gotovi za oko 30 minuta, mogu se napraviti u okviru primarne zdravstvene zaštite, može se detektirati više biomarkera odjednom, a troškovi su znatno niži.

Projekt okuplja 11 partnera iz osam europskih zemalja i objedinjuje stručno znanje u području nanotehnologije, kliničkih istraživanja i digitalnih inovacija.

Očekuje se da će se do kraja 2026. znati funkcionira li ta tehnologija bolje od postojeće laboratorijske opreme.

Ako se pokaže da je bolja, tim se nada da će osigurati dodatna financijska sredstva za prelazak na komercijalizaciju nakon dodatnih ispitivanja, validacije i regulatornih odobrenja. Nadaju se da bi test mogao ući u redovnu uporabu već za pet godina.

Uvođenje testiranja u redovitu zdravstvenu skrb

Dugoročno gledano, cilj je uvesti jednostavan probir koji bi se lako provodio u svim zdravstvenim ustanovama tako da se mali uzorak krvi, kao kod testiranja za dijabetes, umetne u kompaktni uređaj spojen na tablet ili pametni telefon.

Ovo su agresivne bolesti koje nas mogu ubiti već za jedan dan
Ovo su agresivne bolesti koje nas mogu ubiti već za jedan dan

Liječnici ne bi dobili konačnu dijagnozu, nego informaciju o koncentraciji relevantnih biomarkera, što bi im pomoglo da odluče je li potrebno daljnje testiranje. Uređaj bi služio za rano upozoravanje na mogućnost od nastanka bolesti, a ne za postavljanje dijagnoze.

Test bi bio sličan brzim testovima lateralnog protoka kojih se sjećamo iz pandemije bolesti COVID-19, ali s mnogo većim analitičkim mogućnostima. Mjerenje više biomarkera odjednom znatno je pouzdanije nego mjerenje samo jednog markera.

Važnu ulogu u tome ima i umjetna inteligencija. Umjetna inteligencija i strojno učenje pomažu u osmišljavanju sitnih molekulskih 'sondi' koje detektiraju bjelančevine povezane s Alzheimerovom bolešću te ih optimiziraju u brzim simulacijama koje se temelje na bazama podataka o bjelančevinama i molekulskim modelima.

Cjenovno pristupačno rješenje globalnog problema

Visoka cijena velika je prepreka za uvođenje rutinskog probira. Postojeći laboratorijski testovi mogu koštati 40 ili više eura po biomarkeru, a cijena same opreme može dosegnuti stotine tisuća eura.

Cilj je sustava 2D-BioPAD drastično smanjiti taj trošak kombiniranjem jeftinog uređaja s jednokratnim testovima za više biomarkera.

Jean Georges, izvršni direktor paneuropske mreže nacionalnih udruženja za oboljele od demencije Alzheimer Europe, ističe da je došlo do pozitivnog pomaka: dok smo se ranije usredotočivali isključivo na liječenje, sad se okrećemo prema ranom otkrivanju i smanjenju rizika.

- Nadamo se da će to koristiti ne samo pacijentima kojima je već dijagnosticirana rana faza Alzheimerove bolesti, već i onima koji ne pokazuju znakove pogoršanja kognitivnih funkcija - rekao je.

No naglašava i potrebu za iskrenošću i suosjećanjem. Nijednim testom ne može se bez greške predvidjeti tko će razviti demenciju niti kako će ona napredovati.

- Predviđanje rizika od demencije ima etičke, pravne i društvene implikacije - izjavio je Jean Georges. Rezultati testiranja morali bi se priopćavati otvoreno, iskreno i s empatijom.

Istraživanje u ovom članku financirano je iz EU-ova programa Obzor. Stajališta sugovornika ne odražavaju nužno stajališta Europske komisije.

Autor: Vittoria D’Alessio

Ovaj je članak izvorno objavljen u Horizonu, časopisu EU-a o istraživanjima i inovacijama.

Više informacija:

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+

Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Komentari 0