Od stresa do sagorijevanja kratak je put, a na tom putu valja prepoznati signale. U poslovnom svijetu često slavimo otpornost, ali zaboravljamo da je i pauza oblik otpornosti...
KAKO DALJE?
Posao, depresija i anksioznost: Uzmite pauzu na vrijeme. Stres vodi u emocionalnu iscrpljenost.
Čitanje članka:
3
min
Stres je neizbježan dio poslovnog života. U određenoj mjeri on nas pokreće, fokusira i potiče na rast. Taj oblik nazivamo pozitivnim stresom (eustresom) - on je znak da nam je stalo i da smo angažirani. Problem nastaje kad stres postane kroničan, kad se tijelo više ne uspijeva vratiti u ravnotežu i kad stalna napetost prelazi u emocionalnu iscrpljenost. Tada više ne govorimo o stresu - nego o anksioznosti, depresiji ili u konačnici burnoutu. Tri stanja koja često počinju isto, ali završavaju vrlo različito.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:08
Kako razlikovati stres, anksioznost, depresiju i burnout
Stres: Ubrzano razmišljanje, napetost, pojačani fokus, osjećaj pritiska koji popušta kad se problem riješi, a poruka je "Previše je zadataka u premalo vremena".
Anksioznost: Stalan osjećaj tjeskobe i brige, teško se opustiti i kad nema objektivnog razloga, fizički simptomi (ubrzano disanje, stezanje u prsima), a poruka glasi: "Ne osjećam se sigurno, iako nema realne prijetnje".
Depresija: Gubitak interesa, bezvoljnost, iscrpljenost, osjećaj praznine, snižena koncentracija i samopouzdanje, s porukom: "Ništa više nema smisla".
Burnout: Kombinacija dugotrajnog stresa i emocionalne iscrpljenosti: cinizam, gubitak empatije, pad performansi, ravnodušnost - "Prazan sam - nemam više što dati."
Sva četiri stanja imaju zajednički nazivnik: neravnotežu između zahtjeva i resursa.
Kada ono što dajemo dugoročno nadmašuje ono što primamo - dolazi do disbalansa ili pucanja.
Kako reagirati - a ne samo izdržati?
U poslovnom svijetu često slavimo otpornost, ali zaboravljamo da je i pauza oblik otpornosti. Rano prepoznavanje znakova iscrpljenosti ključ je prevencije ozbiljnijih stanja.
Što možemo učiniti:
- Prepoznati obrasce: ako stres postaje stalna pozadina, a vikend ne donosi olakšanje – to više nije „normalan pritisak“.
- Vratiti tijelu ritam: san, kretanje, prehrana i pauze nisu luksuz nego fiziološka potreba.
- Prakticirati mentalnu higijenu: zapiši misli prije spavanja, ograniči digitalne podražaje, svakodnevno napravi „mini reset“ od pet minuta, budi zahvalna
- Postaviti granice: jasno definiraj kada dan završava. Produktivnost nije broj sati, nego kvaliteta fokusa.
- Razgovarati otvoreno: s kolegom, mentorom ili stručnjakom. Problemi i emocije se ne rješavaju šutnjom.
Što lideri i timovi mogu učiniti:
- Stvoriti kulturu u kojoj je normalno reći da si umoran.
- Mjeriti rezultate dugoročno, a ne po brzini reakcije.
- Poticati odmjereni radni ritam i realne ciljeve.
- Pružiti pristup stručnim programima podrške, a ne čekati “krizni trenutak”.
Sonja Jovanović suosnivačica je platforme Happiness is Serious Business
Kada je vrijeme za odluku o promjeni?
Unatoč svim naporima, ponekad radno okruženje jednostavno nije zdravo.
Vrijeme je za promjenu ako posao sustavno narušava tvoje zdravlje, odnose i samopouzdanje, komunikacija u timu se temelji na strahu ili manipulaciji, svaki povratak s godišnjeg donosi novi val iscrpljenosti, tvoje vrijednosti i vrijednosti organizacije se više ne poklapaju. Tada odlazak nije bijeg, nego odgovorna odluka u korist vlastitog zdravlja i profesionalnog rasta.
Postavljanje granica nije slabost - to je strategija
Granice nisu zidovi, nego orijentiri. One određuju gdje prestaje odgovornost prema poslu, a počinje odgovornost prema sebi. Lider koji zna reći “ne” bez grižnje savjesti, postaje model zdravog vodstva. Zaposlenik koji zna stati, postaje produktivniji dugoročno. Briga o mentalnom zdravlju nije suprotnost uspjehu - ona ga omogućuje.
Pet pitanja za osobnu provjeru ravnoteže:
Kada sam zadnji put osjetila stvarni osjećaj zadovoljstva u onome što radim?
Osjećam li da imam kontrolu nad vlastitim tempom rada?
Znam li što mi pomaže da se regeneriram - i prakticiram li to redovito?
Kada sam zadnji put odbio zadatak bez grižnje savjesti?
Znam li kome mogu reći da mi je teško - i hoću li to stvarno učiniti?
I ne zaboravite ove važne savjete:
Stres uči prilagodbi.
Anksioznost uči suočavanju sa strahom.
Depresija podsjeća da trebaš smisao.
Burnout te upozorava da nisi stroj.
Ako znaš čuti te poruke - imaš priliku djelovati prije nego što postane prekasno.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
