Zabrinuti se treba ako vas muče uporni kašalj, uz bol u prsima, umor i gubitak energije te gubitak težine. Znak raka pluća može biti i nedostatak daha te piskanje, promuklost...
Lifestyle
Komentari 32
Zabrinuti se treba ako vas muče uporni kašalj, uz bol u prsima, umor i gubitak energije te gubitak težine. Znak raka pluća može biti i nedostatak daha te piskanje, promuklost...
Rak pluća je najčešći karcinom u muškaraca i drugi najčešći u žena u Hrvatskoj. Obično se javlja u starijih od 60, a podaci upućuju na to da je oko 90 posto oboljelih bilo među aktivnim ili pasivnim pušačima prije postavljanja dijagnoze. Postoje procjene koje kažu da je rak pluća koji je otkriven u ranom stadiju izlječiv i kod 50 posto slučajeva, odnosno liječenjem se može produljiti život, dok je izlječivost kod onoga koji je već metastazirao manja od 5 posto.
Donedavno se dijagnoza kod većine oboljelih postavljala tek u poodmaklom stadiju u kojem je smrtnost vrlo visoka, pa je dobro znati da je s 1. listopada 2020. godine - unatoč svim problemima koje je donijela pandemija korona virusa - započela provedba Nacionalnog programa probira i ranog otkrivanja raka pluća.
POGLEDAJTE VIDEO O ŽENI KOJA IMA TUMOR NA MOZGU:
Pokretanje videa...
01:47
Naime, jedan od razloga za kasno otkrivanje raka pluća su često nespecifični simptomi, zbog čega zna proći dosta vremena prije nego što ih oboljeli ili liječnici opće prakse povežu s tom bolešću. Zbog toga je činjenica da se krenulo s probirom i ranim otkrivanjem bolesti to važnija.
- Sa zadovoljstvom možemo potvrditi kako je provedba plana započela 1.listopada, na svih 16 lokacija za snimanje niskodoznim CT uređajima diljem zemlje. Zbog Covid infekcije pojedine lokacije rade u ograničenim mogućnostima - kaže prim.dr.sc.Ante Marušić, pulmolog iz Kliunike za plućne bolesti Jordanovac.
Dodaje kako se zbog pandemije snimanja provode izvan radnog vremena, kad se na odjelima za Radiologiju nalaze mali broj pacijenata, najčešće samo sudionici probira, slijedom čega je mogućnost zaraze Covid 19 smanjen na najmanju moguću mjeru.
U program su uključeni ljudi između 50 i 74 godine, posebno dugogodišnji pušači (koji puše jednu kutiju na dan ili više već 30 godina), i to jednako oni koji su aktivni pušači, kao i oni koji su prestali pušiti zadnjih 15 godina. Sve osobe koje zadovoljavaju navedene uvjete mogu se javiti odabranom liječniku obiteljske medicine, koji će osobu prijaviti u Nacionalni program prevencije raka pluća putem posebne aplikacije - pojašnjava dr. Marušić.
Također, kada liječnik primijeti da njegov pacijent zadovoljava navedene kriterije, upoznat će ga s mogućnostima probira.
- Do sada je snimljeno nešto više od 800 ljudi u cijeloj zemlji. Nalazi se očitavaju izvan radnog vremena, prema jasno utvrđenim pravilima, kako bi bili istovjetni i lako razumljivi. Nalaz uključuje jasnu uputu o potrebi CT kontrole ili daljnje obrade, u slučaju sumnje - ističe dr. Marušić.
Dodaje kako je u ovom trenutku prerano za analizu rezultata.
- Prve ozbiljne analize možemo očekivati nakon godine dana provedbe programa. Njime se očekuje postići smanjenje smrtnosti raka pluća, odnosno detekciju raka pluća u vrlo ranom izlječivom stadiju u velikog broja bolesnika - dodaje.
Svi dugogodišnji pušači, kao i pasivni pušači, odnosno osobe koje ne konzumiraju cigarete ali su kod kuće ili na radnom mjestu izložene duhanskom dimu, trebaju se zabrinuti ako se javi uporni kašalj, uz bol u prsima, umor i gubitak energije te gubitak težine. Znak raka pluća može biti i nedostatak daha te piskanje, zatim promuklost, iskašljavanje krvi ili krvavi ispljuvak.
Iako je rak pluća najpoznatija vrsta te zloćudne bolesti kod pušača, na službenom popisu nalazi se ukupno 17 vrsta karcinoma uzrokovanih pušenjem. Osim toga, pušači se ranije suočavaju sa srčanim problemima, moždanim udarima, visokim tlakom, problemima s disanjem i astmom.
Izlaganje djeteta duhanskom dimu u prvih 18 mjeseci života povećava rizik od bolesti dišnih puteva do 60 posto. Boravak u zadimljenim prostorima odgovoran je i za česte upale srednjeg uha te za dvostruko češće astmatičke simptome prije pete godine. Procjene pokazuju da će djeca čiji roditelji puše do polaska u školu udahnuti dim od više od 100 kutija cigareta, kao da su ih – sami popušili.
Oko 20 posto pušača obolijeva od KOPB-a (kronične opstruktivne plućne bolesti) zbog kemijskog djelovanja duhana na strukturu pluća. Bolest je progresivna i bolesnici u prosjeku žive od 8 do 10 godina kraće, a lijekovi u kasnijoj fazi ne pomažu. Najugroženiji su stariji od 50 godina, koji puše više od kutije cigareta dnevno.
Rizik od raka pluća povećava se s brojem popušenih cigareta i vremenom pušenja. Osoba koja je 10 godina pušila dvije kutije cigareta na dan ima isti rizik kao i osoba koja je pušila kutiju cigareta tijekom 20 godina.
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+