Sakupljenom kišnicom možete oprati i automobil ili zaliti vrt, planiranjem obroka sprječava se bacanje hrane, a u kupnju na tržnici se nosi dobri stari ceker, savjetuje ekolog Vjeran Piršić
Lifestyle
Komentari 2
Sakupljenom kišnicom možete oprati i automobil ili zaliti vrt, planiranjem obroka sprječava se bacanje hrane, a u kupnju na tržnici se nosi dobri stari ceker, savjetuje ekolog Vjeran Piršić
Usvajanje pravila koja su važna za očuvanje okoliša treba početi što ranije, s djecom vrtićke dobi, kad je dobro vrijeme da, na primjer, nauče odvajati otpad.
Iskustva s vrtićima na Krku pokazuju da djeca koja su to u vrtiću naučila kasnije itekako razmišljaju o odgovornom ponašanju, kaže Vjeran Piršić, predsjednik udruge Eko Kvarner, koja se bavi edukacijom i organiziranjem akcija u zaštiti okoliša.
No svatko od nas, dodaje, pomalo može usvajati neke od navika kojima štitimo prirodu, a time i naše zdravlje te budućnost planeta, kaže. Donosimo vam 24 navike koje je za nas izdvojio ekolog Piršić, a koje možete usvojiti ili za početak barem razmisliti o njima.
Na lokalnim izborima opredijelite se za opcije koje pokazuju da vode računa o zaštiti okoliša i imaju projekte koji se temelje na očuvanju prirode. Nastojte surađivati i poslovati s tvrtkama te kupovati od onih koji pokazuju da im je zaštita prirode važna. Iako se čini kao da to nije savjet za svakodnevicu, vrijedi razmisliti o vlastitoj odgovornosti za vlastite izbore.
Tako podržavate male proizvođače, koji često vode računa o tome da proizvodnja bude ekološka, ali i smanjujete potrebu za transportom hrane, a time i za ambalažom te kemikalijama koje ju održavaju svježom. Kupnjom mlijeka kod lokalnog proizvođača možete dogovoriti da ga kupujete u staklenim bocama koje se mogu oprati i koristiti ponovo.
Kod kupovine hrane koristite cekere, platnene vrećice i vlastitu plastičnu ambalažu koju možete oprati i koristiti godinama. Na primjer, kad kupujete grožđe ili šljive, ponesite kutijicu u koju vam trgovac može staviti voće, kako ga ne bi stavljao u vrećicu.
Planirajte obroke kako ne biste bacali hranu. Nabavljajte i kuhajte tako da nema previše viška. Ako imate viška hrane, podijelite to s prijateljima ili susjedima, radije nego da se baca.
Razvrstavajte otpad, posebno vodeći računa o rješavanju opasnog otpada, kao što su baterije, mobiteli, računala i slično. Takav otpad nikad nemojte bacati u 'obično' smeće, već ga odnesite na odlagalište e-otpada. Mobitel ili staro računalo možda možete popraviti i osposobiti te pokloniti nekom siromašnom djetetu, čime ste napravili i dobro djelo.
Kompostirajte, odnosno reciklirajte kad god je to moguće. Kompost možete iskoristiti u vlastitome vrtu, ili dogovoriti s nekim tko ima vrt da ga uzima od vas.
Smanjite količinu otpada. Prije odlaganja na otpad, stari namještaj ili stare električne uređaje ponudite ljudima koji bi ih mogli popraviti i možda iskoristiti, bilo da je riječ o siromašnima ili onima koji će te stvari koristiti za opremanje vikendice. Slično je i sa starom odjećom ili obućom koja se još može koristiti.
Štedite vodu. Na primjer, kod pranja zuba koristite čašu. Ako kod ispiranja zuba koristite čašu, potrošit ćete oko 2 decilitra vode. Ako pijete s rukom ispod pipe, potrošit ćete najmanje 2 litre vode. Tuširajte se umjesto ležanja u kadi, a dok se sapunate pod tušem, zatvorite vodu.
Uložite u energetsku učinkovitost. Vodite računa o tome da slavine i vodokotlić ne puštaju. Ako živite u stambenoj zgradi, u dogovoru sa stanarima uložite u obnovu cijevi ako utvrdite da negdje curi voda. Obnovite prozore i vrata da se ne gubi toplina.
Vodu koju ste iskoristili za ispiranje suđa, ili pranje povrća, na primjer, iskoristite za zalijevanje vrta. Za to je odlična i voda u kojoj se povrće kuhalo, kad se ohladi.
Ako živite u kući, skupljajte kišnicu. Ako nemate bunar, možete ju skupljati i u bačvi u kutu dvorišta. Osim što je odlična za zalijevanje travnjaka i vrta, može poslužiti i za pranje automobila ili tepiha.
Uložite u perilicu posuđa i rublja koje imaju štedne programe i osvijestite da manje zaprljano posuđe ili rublje ne treba prati na punom programu i kuhanju. Koristite štedne programe kad god je to moguće, odnosno isključite pretpranje.
Smanjite korištenje kemikalija u kućanstvu: koristite ekološka sredstva za pranje posuđa, rublja, te prirodne šampone i sapune. Ekološka sredstva, čak i ako nisu biološki razgradiva, brže će se vratiti u prirodu u onom obliku koji za nju nije štetan.
Razmislite o mogućnosti da investirate u solarne kolektore i proizvodnju vode. Za kuću sa dva stana, na primjer, za 6 do 7 kwh struje treba uložiti otprilike 6 do 7 tisuća eura, što nije lako izdvojiti odjednom (u većini slučajeva može i na rate), no dugoročno se isplati i može donijeti značajne uštede.
Ako na posao putujete automobilom i vozite se sami, razmislite o tome možete li se dogovoriti s kolegom i susjedom, pa koristiti jedan automobil. Ako to nije moguće, razmislite o korištenju javnog prijevoza.
Razmislite o investiciji i ugradnji plina u automobil, što smanjuje emisiju štetnih plinova u zrak i donosi uštede. Takva se investicija na kraju i financijski isplati.
Za lijepih dana koristite bicikl ili romobil umjesto automobila. Osim što je dobro za zdravlje, nema emisije štetnih plinova. Ako je riječ o većim udaljenostima i važno vam je da ih prevalite brzo, možda možete uložiti u električni bicikl ili romobil.
U uređenju okućnice i dvorišta nastojte posaditi što više zelenila, i to one vrste biljaka koje potiču biološku raznolikost vašeg kraja, odnosno uklapaju se u vaše područje.
Posadite drveće i živicu. Nastojte utjecati na one koji odlučuju o okolišu u vašem kvartu da predvide što više zelenih površina, odnosno da se gradi planirano i ograničeno, kako bi se održalo zelenilo.
Posadite vlastiti vrt. Ako nemate zemlju, sadite ono što možete na terasi ili na balkonu. Ako ništa drugo, imat ćete svježih začina i cvijeća, čime potičete biološku raznolikost okoliša.
Za ljetnih i jako toplih dana prozore koji su na sunčanoj strani zatvorite i zamračite roletama ili zavjesama, kako biste smanjili potrebu za korištenjem klime. Kad palite klimu, nemojte pretjerivati u rashlađivanju prostora. Zimi stakla na prozorima otvorite, kako bi iskoristili zimsko sunce i smanjili potrebu za grijanjem.
Uvedite naviku iskopčavanja električnih aparata na večer, umjesto da ih ostavljate na stand byu. U Švedskoj su izračunali da bismo, kad bi svi usvojili tu naviku, mogli zatvoriti jednu do dvije nuklearke. U konačnici će i računi za struju biti manji.
Kad putujete, ako je praksa hotela da se svakodnevno mijenjaju ručnici, zatražite da to ne čine. Istraživanja pokazuju da ih je dovoljno mijenjati svaka tri dana, ili po potrebi, onda kad su zaista prljavi.
Ako je to na vašoj zgradi moguće, založite se za postavljanje zelenog krova. Osim što će zelenilo pridonijeti kvaliteti zraka u okolišu, može biti korisno i kao izolacija, te pridonijeti smanjenju potrošnje energije za grijanje ljeti ili hlađenje prostora zimi.
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+