Izbacite gotovu hranu i sokove - visokofruktozni sirupi koji se dodaju hrani i sokovima u tijelu se pretvaraju u masti i glavni su uzrok masne jetre, pa tako i dijabetesa!
NAGRIZA ZDRAVLJE
Oprez! Ovo je količina šećera koju ne biste smjeli prekoračiti
Istraživači sa Sveučilišta u Kaliforniji ovih dana otkrili su dokumente i podatke koji ukazuju na mogućnost da su vodeće šećerne industrije potkupile istraživače s Harvarda da lažiraju rezultate o utjecaju masti i šećera na organizam.
Sporno istraživanje objavljeno je 1967. u medicinskom časopisu The New England Journal of Medicine, a istraživanje je sponzorirala Sugar Research Foundation, današnja Sugar Association, koja je trojici harvardskih znanstvenika navodno platila oko 50.000 dolara. Tad nije bilo pravila o tome kad su financijaši u sukobu interesa. Ta su pravila usvojena 80-ih godina. U međuvremenu pojavila su se novija istraživanja koja ukazuju na to da nezasićene ili monozasićene masti nisu toliko štetne.
- Teško mi je komentirati informacije o mogućnosti da je netko lažirao istraživanje prije 50 godina, jer nemamo dovoljno informacija.
Volim vjerovati da istraživači uvijek rade najbolje što mogu. I osobno sam sudjelovao u brojnim kliničkim istraživanjima i mogu reći da su danas kontrole izuzetno stroge i da je gotovo nemoguće fingirati rezultate. Uvijek postoji rizik, no izloženi ste čestim neovisnim kontrolama i lažiranje bi teško moglo proći, kaže doc. dr. sc. Dario Rahelić, pročelnik Zavoda za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma u KB Dubrava, komentirajući vijest koja je uzdrmala javnost.
No, što donosi veći rizik za zdravlje srca, krvnih žila i pojavu dijabetesa?
- Na to pitanje ne možemo odgovoriti jednoznačno, najbolji odgovor je da prehrana mora biti uravnotežena - kaže naš sugovornik. Dijeta koja se preporučuje dijabetičarima (ili ljudima koji nastoje prevenirati bolest) ima visoki udio ugljikohidrata, ali je riječ o ugljikohidratima niskoga glikemijskog indeksa, koji nisu štetni za organizam. Slično je i s mastima: prehrana bogata višestruko nezasićenim ili monozasićenim mastima odgovara, ili ono što nazivamo zdravim mastima, smanjuje rizik od niza zdravstvenih problema.
- S druge strane, velike količine sokova kojima su dodani visokofruktozni sirupi imaju potpuno različit metabolički put u organizmu i, umjesto u energiju, pretvaraju se u mast. Postaju glavni uzrok masne jetre ili onoga što nazivamo nealkoholnim hepatitisom, koji značajno povećava rizik od dijabetesa - upozorava doc. dr. sc. Rahelić. Činjenica je, osim toga, da konzumiramo puno skrivenih ugljikohidrata i da ih pojedemo puno više nego masti, pa i to pridonosi negativnom učinku, dodaje.
Ranije procjene Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) bile su da naš metabolizam bez problema može preraditi od šest do devet čajnih žličica šećera na dan, odnosno da do 10 posto ukupnih kalorija za prosječnu zdravu odraslu osobu može doći od šećera. No u to treba uračunati stolni šećer, koji dodajemo u kavu, kao i sirupe koje konzumiramo s prerađenom hranom i sokovima.
- Deset posto bi iznosilo oko 50 grama, za odraslu osobu čije prosječne dnevne energetske potrebe iznose 2000 kcal - kaže prof. dr. Velimir Božikov iz KB-a Dubrava.
Dodaje da je WHO istodobno dao i dodatnu “uvjetnu preporuku” da se unos šećera dodatno smanji na 5 posto od ukupnog energetskog unosa, što je oko 25 grama ili šest čajnih žličica. A već kad bismo uzeli u obzir granicu od 10 posto, jedna limenka slatkog gaziranog pića (40 grama šećera), dosegla bi dozvoljene dnevne količine šećera, što govori koliko smo malo svjesni količina šećera koje unosimo - Božikov.
- Rizik za pojavu dijabetesa Između 1988. i 2008. godine prevalencija dijabetesa u SAD-u porasla je za 128 posto. Jedna studija koja je pratila 51.603 žene u razdoblju između 1991. i 1999. godine pokazala je da kod žena koje su konzumirale više šećera u zaslađenim pićima postoji veći rizik od razvoja dijabetesa. Pregled brojnih istraživanja na tu temu potvrdio je ovaj rezultat.
- Odgovoran za pretilost Jedan od najčešćih simptoma koji se mogu povezati s konzumacijom šećera je pretilost. Samo jedna limenka gaziranog pića dnevno tijekom godine dana može dovesti do dobivanja 6 kilograma, što povećava rizik od pretilosti.
- Pojava raka gušterače? Veza je posredna: Šećer može biti okidač za pretilost i dijabetes, koji se pak povezuju s većim rizikom od raka gušterače. Potrebne su dodatne studije jer neke osporavaju ovu vezu.
- Visoki krvni tlak Hipertenzija se obično povezuje sa slanim jelima, a ne desertom, no puno šećera doista može biti povezano s povišenim krvnim tlakom. U studiji koja je pratila 4528 odraslih ljudi koji nisu imali problema s visokim tlakom, a koji su jeli 74 ili više grama šećera na dan, pokazala je da je veći unos šećera povezan s većim rizikom od hipertenzije. Druga studija pokazala je pak da konzumacija 60 grama fruktoze nakon samo 2 sata može izazvati porast krvnoga tlaka.
Na dan pojedemo 8 žličica šećera, ali tu nije ubrojen skriveni šećer!
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku za 2014., prosječan građanin Hrvatske potroši oko 10,9 kilograma stolnog šećera na godinu ili oko 30 grama na dan (gotovo 8 žličica). U odnosu na 2011. povećali smo potrošnju šećera za oko 3 grama dnevno. No tu nije uključen šećer koji uzimamo kroz pića i hranu. Stoga čitajte deklaracije i pazite na unos.
Što je više šećera na stolu, ljudi jedu nezdravije
Ljudi koji konzumiraju previše šećera često preskaču kvalitetnu hranu. Na primjer, rjeđe jedu cjelovite žitarice, bezalkoholna pića istisnu mlijeko, prirodni sok i slično. Time se smanjuje unos vrijednih nutritivnih dodataka iz brojnih namirnica. U studiji koja je obuhvatila 568 desetgodišnjaka pokazalo se da oni koji jedu više šećera općenito jedu manje kvalitetnu hranu. Još jedna studija pokazala je da ljudi tako mogu imati manjak folne kiseline, kalcija, željeza, vitamina A i C.
Čuvajte se kiselih bombona jer uništavaju zube
Studija iz 1967. pokazala je da je šećer glavni krivac za nastanak karijesa. Pokazalo se da karijes nastaje kad se bakterije u ustima “hrane” jednostavnim šećerima iz hrane koju jedemo. One stvaraju kiselinu koja uništava zubnu caklinu. Imajte na umu da su posebno opasni bomboni s kiselim okusom.
Raste i rizik od razvoja opasnih srčanih bolesti
Studija u kojoj su sudionici podijeljeni na one koji su dobivali od 17 do 21 posto dnevnih kalorija iz šećera pokazala je da je kod njih rizik od smrti povezane s kardiovaskularnim bolestima 38 posto veći u odnosu na one koji su iz šećera dobivali samo 8 posto kalorija.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
