Tamara Vučetić godinama je radila na Institutu za oceanografiju i ribarstvo u Splitu i objavila oko 150 znanstvenih radova. Proučavala je razvoj jaja i ličinaka srdele i inćuna kako bi se bolje predviđali ulovi
VELIKA ZNANSTVENICA
Od priča ribara do 'tsunamija' u Veloj Luci: Prva dama jadranske planktologije slavi 100 godina
Čitanje članka:
2
min
Tamara Vučetić, znanstvenica Instituta za oceanografiju i ribarstvo i prva dama jadranske planktologije, danas slavi stoti rođendan!
Rođena je u Veloj Luci u obitelji blisko povezanoj s morem i ribarstvom, odrastala je među mrežama, brodovima i ribarima.
Napisali su to u srijedu iz splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo na Facebooku u statusu posvećenoj svojoj kolegici.
Vučetić je, pišu, nakon gimnazije u Splitu kratko studirala farmaciju, zatim agronomiju, ali se na kraju prebacila na novoosnovani studij biologije na PMF-u u Zagrebu. Već prve godine dobila je Rektorovu nagradu za rad o planktonu, diplomirala je 1951., a doktorirala 1964. godine.
- Na Institutu za oceanografiju i ribarstvo zaposlila se 1951., a od 1969. do 1992. vodila je Laboratorij za zooplankton. U tom je razdoblju uvela standardne postupke u istraživanju planktona, postavila temelje za procjene njihove količine, proučavala razvoj jaja i ličinaka srdele i inćuna kako bi se bolje predviđali ulovi, te među prvima opisala onečišćenje živom u Kaštelanskom zaljevu i njegov utjecaj na plankton - napisali su s Instituta i dodali kako je objavila oko 150 znanstvenih radova i desetljećima surađivala s međunarodnim organizacijama za istraživanje i upravljanje morem.
Naime, njezin je rad bio prepoznat i izvan Hrvatske, a sudjelovala je u radu FAO-ova Savjeta za ribarstvo Mediterana, u UNESCO-voj Komisiji za oceanologiju i u Komisiji za istraživanje Sredozemnog mora, te u sveučilišnim tijelima u Zagrebu i Splitu. U znanstvenoj zajednici ostala je aktivna i nakon odlaska u mirovinu, primjerice kao suautorica rada o velikoj poplavi u Veloj Luci 1978., što je i danas jedan od najcitiranijih pregleda tog meteotsunamija.
- Svoj je put gradila na spoju iskustva iz ribarske sredine i znanstvenih metoda. Od djevojčice koja je u Veloj Luci slušala priče ribara do znanstvenice čiji su rezultati ušli u međunarodnu praksu, njezin životni put pokazuje upornost i odlučnost. U vremenu kada su žene rijetko ulazile u prirodne znanosti, izborila je svoje mjesto i ostavila dubok trag u istraživanju Jadrana - pišu s Instituta.
Danas u svojoj dubokoj starosti, navode, godinama nakon odlaska s Instituta, živi na relaciji Split – Vela Luka.
- Dok nove generacije morskih biologa otkrivaju nova saznanja o Jadranu, a more se mijenja brže nego ikada prije, njezini podaci i metode ostavili su nam svima putokaz za bolje razumijevanje morske biologije i trajni temelj istraživanja planktona - kažu u Institutu.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
