STRAH OD UGLJIKOHIDRATA
Nisu svi ugljikohidrati loši - ovih 12 namirnica iznimno su zdrave
Tijekom godina, ugljikohidrati su stekli lošu reputaciju. Imaju manje važnih vitamina i minerala, a često se povezuju s debljanjem, dijabetesom tipa 2 i raznim drugim zdravstvenim stanjima. No, nije sve crno - bijelo
KVINOJA Ova hranjiva sjemenka postala je nevjerojatno popularna kad se govori o brizi o zdravlju. Klasificira se kao pseudožitarica jer se priprema i jede poput žitarica. Kuhana kvinoja sadrži 70% ugljikohidrata, ali je i dobar izvor proteina i vlakana. Regulira šećer u krvi te pomaže zdravlju srca. Osim toga, ne sadrži gluten, što je čini popularnom alternativom pšenici za one na dijeti bez glutena.
Iako dijete s niskim udjelom ugljikohidrata mogu biti korisne za neke ljude, nema razloga da u potpunosti izbjegavate hranu s visokim udjelom ugljikohidrata. Ovih 12 namirnica s visokim udjelom ugljikohidrata su nevjerojatno zdrave.
KVINOJA Ova hranjiva sjemenka postala je nevjerojatno popularna kad se govori o brizi o zdravlju. Klasificira se kao pseudožitarica jer se priprema i jede poput žitarica. Kuhana kvinoja sadrži 70% ugljikohidrata, ali je i dobar izvor proteina i vlakana. Regulira šećer u krvi te pomaže zdravlju srca. Osim toga, ne sadrži gluten, što je čini popularnom alternativom pšenici za one na dijeti bez glutena.
ZOB Nevjerojatno zdrava cjelovita žitarica i odličan izvor mnogih vitamina, minerala i antioksidansa. Sirova zob sadrži 70% ugljikohidrata. Porcija od 1 šalice (81 gram) sadrži 54 grama ugljikohidrata, uključujući 8 grama vlakana, no sadrži i više proteina od većine žitarica. Istraživanja pokazuju da jedenje zobi može smanjiti rizik od srčanih bolesti snižavanjem razine kolesterola, a može sniziti razinu šećera u krvi, posebno kod osoba s dijabetesom tipa 2. Zob je vrlo zasitna, što bi moglo pomoći u podršci zdravoj kontroli tjelesne težine.
HELJDA Poput kvinoje, smatra se pseudožitaricom i ne sadrži gluten. Sirova heljda sadrži 75 grama ugljikohidrata, a kuhana oko 19,9 grama ugljikohidrata na 100 grama. Vrlo je hranjiva, sadrži i proteine i vlakna. Također ima više minerala i antioksidansa od mnogih drugih žitarica. Osim toga, studije sugeriraju da može biti posebno korisna za zdravlje srca i regulaciju šećera u krvi.
BANANE Jedna velika banana sadrži oko 31 gram ugljikohidrata, bilo u obliku škroba ili šećera. Bogate su kalijem i vitaminima B6 i C, te sadrže nekoliko korisnih biljnih spojeva. Zahvaljujući visokom sadržaju kalija, banane mogu pomoći u snižavanju krvnog tlaka i poboljšanju zdravlja srca. Nezrele, zelene banane imaju više škroba, koji se pretvara u prirodne šećere kako banane sazrijevaju. Stoga ćete dobiti više škroba, a manje šećera ako jedete banane kada su manje zrele.
BATAT Ovo ukusno i hranjivo povrće bogat je izvor vitamina A, vitamina C i kalija. Pola šalice (100 grama) pirea od kuhanog batata s korom sadrži oko 20,7 grama ugljikohidrata, koji se sastoje od škroba, šećera i vlakana. Štoviše, prepun je antioksidansa, spojeva koji pomažu u neutralizaciji štetnih slobodnih radikala u vašim stanicama kako bi vas zaštitili od kroničnih bolesti.
CIKLA Iako se ne smatra bogatom ugljikohidratima, ima ih puno za povrće bez škroba. Sadrži oko 10 grama ugljikohidrata na 100 grama, uglavnom iz šećera i vlakana. Puna je vitamina i minerala, uz snažne antioksidanse i biljne spojeve. Cikla je također bogata anorganskim nitratima, koji se u tijelu pretvaraju u dušikov oksid, koji snižava krvni tlak i može smanjiti rizik od nekoliko bolesti. Sok od cikle vrlo je bogat nitratima, a sportaši ga ponekad koriste za poboljšanje svojih fizičkih performansi.
NARANČE Uglavnom se sastoje od vode i oko 15,5 grama ugljikohidrata na 100 grama. Naranče su također dobar izvor vlakana, vitamina C, kalija i nekih vitamina B skupine. Osim toga, sadrže limunsku kiselinu, kao i nekoliko snažnih biljnih spojeva i antioksidansa. Jedenje naranči može poboljšati zdravlje srca i pomoći u sprječavanju bubrežnih kamenaca. Također mogu povećati apsorpciju željeza iz druge hrane, što može pomoći u zaštiti od anemije uzrokovane nedostatkom željeza.
BOROVNICE Često se prodaju kao superhrana zbog bogatog sadržaja antioksidansa. Uglavnom se sastoje od vode, kao i oko 14,5 grama ugljikohidrata na 100 grama. Sadrže i velike količine mnogih vitamina i minerala, uključujući vitamin C, vitamin K i mangan. Studije su pokazale da su borovnice dobar izvor antioksidativnih spojeva, koji mogu pomoći u zaštiti tijela od štetnih slobodnih radikala, a neke studije sugeriraju čak da mogu poboljšati pamćenje kod starijih osoba.
GREJP Sadrži oko 8% ugljikohidrata i bogat je raznim vitaminima, mineralima i antioksidansima. Prema nekim studijama, grejp bi mogao poboljšati zdravlje srca i poboljšati regulaciju šećera u krvi. Neki spojevi mogu pomoći u sprječavanju bubrežnih kamenaca, snižavanju razine kolesterola, pa čak i potencijalno usporiti rast i širenje stanica raka.
JABUKE Sve sorte jabuka sadrže oko 14-16 grama ugljikohidrata na 100 grama, kao i mnoge vitamine i minerale, ali obično samo u malim količinama. Međutim, dobar su izvor vitamina C, antioksidansa i vlakana. Nude i nekoliko zdravstvenih prednosti, uključujući poboljšanu regulaciju šećera u krvi i zdravlje srca. Rana istraživanja sugeriraju da dodavanje jabuka u prehranu može biti povezano čak i sa smanjenim rizikom od određenih vrsta raka. Međutim, potrebna su daljnja istraživanja.
CRVENI GRAH Kuhani grah sadrži oko 21,5 grama ugljikohidrata na 100 grama, u obliku škroba i vlakana. Ova mahunarka također je bogata proteinima. Grah je dobar izvor mnogih vitamina, minerala i biljnih spojeva te je bogat antioksidativnim spojevima, uključujući antocijanine i izoflavone. Njihove brojne zdravstvene prednosti uključuju poboljšanu regulaciju šećera u krvi i smanjeni rizik od raka debelog crijeva.
SLANUTAK Spada u porodicu mahunarki. Kuhani slanutak sadrži 27,4 grama ugljikohidrata na 100 grama, uz gotovo 8 grama vlakana. Također je dobar izvor biljnih proteina. Sadrži mnoge vitamine i minerale, uključujući željezo, fosfor i vitamine B skupine. Nije povezan samo s poboljšanim zdravljem srca i probavnog sustava, već neke studije sugeriraju da može pomoći i u zaštiti od određenih vrsta raka. Također su potrebna daljnja istraživanja.
