Ronilački tim spašava morske šume! Uz pomoć lokalnih zajednica, EU projekt OCEAN CITIZEN oživljava podvodne ekosustave diljem Europe. Jesu li naši oceani konačno spašeni
MORSKI SVIJET
More mogućnosti: Podvodni vrtlari obnavljaju morske šume
Čitanje članka:
4
min
Uključivanjem lokalnih zajednica istraživači koje financira EU nastoje obnoviti morske ekosustave i učiniti ljude čuvarima oceana.
Na dnu tamnoplavog mora Tenerifea prostire se dojmljiv morski krajobraz nastao drevnim vulkanskim erupcijama. Podvodni tuneli od lave i oštre bazaltne formacije tvore podvodni svijet kojemu nema sličnoga.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:23
Ovaj jedinstveni morski okoliš smješten tik do španjolskih Kanarskih otoka vrvi životom. Ronioci mogu naići na ugrožene morske kornjače, veličanstvene morske golubove, lukave morske pse, pa čak i kitove. Zanimljivo je da je trećina svih vrsta morskih sisavaca na Zemlji uočena oko Tenerifea.
Pomoću profesionalne ronilačke opreme morska biologinja Isabelle Peeters kreće se tim vodama, među najbistrijima koje je ikada vidjela.
Peeters je viša morska biologinja koja pomaže u organizaciji i vođenju ronilačkih izleta za sakupljanje uzoraka i podataka s morskog dna u sklopu istraživačke inicijative koju financira EU, pod nazivom Ocean citizen.
Morske šume
Ocean citizen okuplja vodeće istraživače i stručnjake za zaštitu oceana iz Danske, Njemačke, Francuske, Izraela, Irske, Italije, Norveške, Španjolske i Ujedinjene Kraljevine.
Njihov rad, koji će se odvijati do kraja 2026., prvenstveno je usmjeren na obnovu morskih šuma, odnosno podvodnih područja koja nastanjuju morska trava, alge, spužvišta, koralji i mekani koralji koji se zovu gorgonije.
„S obzirom na stanje u svijetu i uništavanje okoliša kojem svjedočimo, došli smo do točke gdje samo očuvanje možda nije dovoljno”, izjavila je Peeters.
Stoga tim inicijative Ocean Citizen usmjerava napore na aktivnu obnovu podvodnog svijeta.
Njihov je cilj razviti fleksibilan, nadogradiv model za obnovu, zaštitu i upravljanje morskim šumama na pet probnih lokacija u Atlantskom oceanu, Sredozemnom moru, Crvenom moru, Barentsovom moru i unutarnjim vodama Danske.
Kao i kopnene šume, morske šume bogati su, složeni ekosustavi koji podržavaju brojne vrste. Ta raznolika morska staništa imaju ključnu ulogu u održavanju bioraznolikosti i otpornosti oceana. Važna su i za okoliš jer pomažu u skladištenju ugljika.
„Morske šume ne čine samo skupine vrsta koje žive jedne pored drugih, nego se temelje na složenim biološkim vezama“, rekla je španjolska morska biologinja koja provodi i edukaciju o okolišu, Juanita Zorrilla-Pujana.
Prijelomna točka
Iako su ključni za život kakav poznajemo, te su podvodne ekosustave znatno narušili ljudska aktivnost i globalno zatopljenje.
„Naši su oceani izloženi stresu”, tvrdi Zorrilla-Pujana, nadzornica znanstvene komunikacije za inicijativu Ocean citizen. „Stoljećima crpimo oceane, a uzvraćamo samo plastikom i onečišćenjem.”
Sergio Rossi, morski znanstvenik na Sveučilištu Salento u Lecceu u Italiji i koordinator tima inicijative Ocean citizen također je naglasio da živimo u vremenu značajnih ekoloških promjena.
„Vrste koje postoje tisućljećima sada nestaju.”
Ta promjena dovodi do gubitka bioraznolikosti, manjka resursa i raspada složenih hranidbenih mreža, čime se ugrožavaju zajednice koje ovise o ribarstvu. Osim toga, morske šume, koje služe kao prirodne barijere za oluje i ekstremne vremenske uvjete, nestaju.
„To je golem problem i ne možemo predvidjeti posljedice za nekoliko godina ili desetljeća”, upozorava Rossi.
Potrebno je brzo djelovanje
Na svojih pet probnih lokacija tim inicijative Ocean citizen proučava različite ekosustave na dubinama od 25 metara pa sve do 100 metara ispod razine mora.
Njihov je cilj bolje razumjeti ekosustave, ali i osmisliti učinkovita rješenja za obnovu i zaštitu lokalnih morskih šuma u različitim uvjetima.
„Jer ne radi se samo o postavljanju komada koralja u vodu. Mnogo je složenije od toga”, rekla je Zorrilla-Pujana.
Svaka lokacija suočava se s posebnim izazovima.
U Danskoj su zbog uklanjanja milijuna komada kamenja iz podzemnih staništa neka područja ostala bez supstrata na kojima se vrste mogu nastaniti. Norveška se mora bore s porastom populacija morskih ježinaca koji proždiru sve što im je na putu.
U Španjolskoj se more toliko zagađuje da zaštićene kornjače plivaju u tamnoj otpadnoj vodi, rekla je Peeters, čije je sjedište na Tenerifeu i osobno svjedoči zabrinjavajućoj situaciji.
Rossi smatra da je jasno da se degradacija događa toliko brzo da moramo djelovati što prije. „Naš je cilj ubrzati obnovu tih morskih šuma i osigurati im odgovarajuće uvjete za širenje na područjima gdje već postoje.”
Građani kao podvodni vrtlari
Međutim, obnova šuma u oceanima golem je pothvat s kojim se znanstvenici ne mogu samostalno suočiti. Zato tim inicijative Ocean citizen ne traži samo pomoć morskih biologa i profesionalnih ronilaca, nego i lokalnih zajednica.
Inicijativa predstavlja koncept „morskih vrtlara”, zajednice članova koji aktivno podupiru projekte obnove. Neki će zaroniti da bi „posadili” morske vrste na dno mora, a drugi pomoći u brizi za organizme na kopnu, u akvarijima.
Osim ekoloških prednosti, taj bi pristup također mogao potaknuti lokalna gospodarstva. Primjerice, na Tenerifeu se razvija poslovni model gdje sudjelovanje turista pomaže u financiranju aktivnosti obnove.
Morske šume mogle bi poslužiti i kao prirodni ponori ugljika. Dok se točan potencijal hvatanja ugljika još istražuje, Rossi procjenjuje da se radi o rasponu između 1,5 i 5 tona ugljika po hektaru godišnje.
Presađivanje i umjetni grebeni
Nakon dvije godine prikupljanja i procjene podataka, tim inicijative Ocean citizen sada kreće na sljedeći korak: aktivnu obnovu probnih lokacija.
Ronioci poput Isabelle Peeters počet će presađivati makroalge, morsku travu, gorgonije i crne koralje. Istovremeno će se ugraditi posebno osmišljeni umjetni grebeni za poticanje ponovnog rasta.
Tim inicijative Ocean citizen nastoji do 2026. uspostaviti fleksibilan, ponovljiv niz protokola za usmjeravanje budućih nastojanja obnove diljem Europe i šire.
Ipak, Zorrilla-Pujana ističe da je „ocean ogledalo ljudskog djelovanja tijekom više stoljeća. Naš rad samo je dio mnogo šireg rješenja.”
Istraživanja u ovom članku financira EU-ov program Obzor.
Autorica Michaela Nesvarova
Stavovi sugovornika ne odražavaju nužno stavove Europske komisije. Ovaj je članak izvorno objavljen u časopisu Horizon, časopisu za istraživanje i inovacije EU-a.
Više informacija:
· Stranica projekta OCEAN CITIZEN
· Misija EU-a: Obnova naših oceana i voda
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
