Od pogleda u ogledalo je pao u depresiju i počeo razmišljati o tome da napusti koledž, uvjeren da takav nikad neće pronaći djevojku, niti posao. Sanacija zuba stajat će ga oko 17.000 kuna
'OVISAN' O ENERGETSKIM PIĆIMA
Mladić (21) je zagrizao jabuku pa mu pukla četiri prednja zuba
Bakterije vole šećer i kad pijemo i jedemo puno slatke hrane koja zaostaje na zubima, one se lijepe za taj šećer i pomalo uništavaju zubnu caklinu. To dovodi do stvaranja zubnog plaka, nakupine bakterija oko zuba, a iskustvo pokazuje da se, ako je higijena usne šupljine loša, najviše plaka nakuplja oko zubnog vrata. S vremenom, zub kao da ostaje visiti na tankoj niti i ako se zagrize u nešto tvrđe, puno je veća šansa da pukne, komentira stomatolog dr. Tomislav Matić iz Zagreba slučaj mladića koji je zagrizao u jabuku i ostao – krezub.
Naime, student računarstva Vinnie Pyner (21) 'navukao' se na energetske napitke koji su mu pomagali da ostane budan i izdrži brojne obaveze koje ima na koledžu. S vremenom je postao ovisnik o tim pićima i pio ih je u prosjeku po 6 na dan, odnosno oko 45 takvih pića tjedno, a osim što je time pokvario bioritam, u samo šest mjeseci propali su mu i zubi. Samo jedan zagriz u jabuku bio je dovoljan da mu puknu četiri prednja zuba i ostanu u jabuci.
Od pogleda u ogledalo je pao u depresiju i počeo razmišljati o tome da napusti koledž, uvjeren da takav nikad neće pronaći djevojku, niti posao, no roditelji mu to nisu dozvolili. Posjet stomatologu pokazao je da će sve riješiti s otprilike 2000 funti (oko 17.000 kuna), s tim da će uz zubne navlake za rupu na prednjim zubima, trebati i popravak karijesa na još 20-ak preostalih zuba.
- Uz konzumaciju previše šećera, ovako brzo propadanje zuba vjerojatno je povezano i s lošom higijenom, te time da je Vinnie možda zanemario redovite posjete zubaru, jer velika je vjerojatnost da su neke promjene na zubnim vratovima prednjih zuba postojale i prije nego je navalio na energetska pića - upozorava dr. Matić.
- Šećer je jedan od najštetnijih sastojaka kojeg konzumiramo u svakodnevnoj prehrani, nerijetko u ogromnim količinama, a da toga nismo svjesni - upozorava endokrinolog i dijabetolog prof. dr. Velimir Božikov, iz Specijalne bolnice Sv. Katarina. Dodaje kako poseban problem predstavljaju skriveni šećeri, u obliku sirupa, koje proizvođači dodaju kod prerade hrane da bi joj pojačali okus.
Najčešće je riječ o fruktoznom i kukuruznom sirupu, koje naše stanice ne prepoznaju kao energiju, već se kao višak direktno skladišti u jetri i pretvara u mast. Učinak je, zapravo, vrlo sličan učinku alkohola na jetru, koji u pretjeranim količinama dovodi do masne jetre, ili ciroze, pojašnjava sugovornik. Glukoza, osim toga, doprinosi debljanju i razvoju metaboličkog sindroma, inzulinske rezistencije, srčanih bolesti, demencije, te, među ostalim, dijabetesa tipa 2. Visoke doze fruktoze doprinose i razvoju sindroma propusnih crijeva, pri čemu toksini i nepotpuno probavljeni proteini iz hrane kroz proširene pukotine na crijevnom zidu ulaze u krvotok te izazivaju upalne i autoimunološke procese, upozorava dijabetolog.
- Samo jedna limenka kole, koja sadrži oko 40 grama šećera, predstavlja gotovo ukupnu dozvoljenu dnevnu količinu šećera koju bismo prema preporukama WHO (Svjetske zdravstvene organizacije) smjeli unijeti u organizam, što zasigurno dovoljno govori o tome koliko smo malo svjesni količina šećera koje unosimo u organizam. Naime, treba osvijestiti da u mnogim prerađenim namirnicama postoje vrlo visoke količine šećera, čijeg unosa nismo niti svjesni - upozorava naš sugovornik.
U PAR MINUTA PRETVORILA SE U LJEPOTICU: 'Izgledaš potpuno neprepoznatljivo, kako je ovo moguće?'
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
