ZA LJUBITELJE SLATKOG
Male tajne omiljenih Kraševih slatkiša koje mnogi ne znaju
Godine 1947. tvornica V. Bizjak i drug, koja od lipnja nosi ime narodnog heroja Josipa Kraša, spojena je s još nekoliko manjih tvornica čokolade, keksa i bombona (Grič i Miriam), a 1950. u taj je sustav pripojen i Union. Time je stvorena najveća regionalna tvornica čokolade, vafla, keksa i bombona, koja je nosila ime narodnog heroja - Josipa Kraša
U 24 sata nedavno smo pisali kako je Tvornica Union jedna od dvije velike tvornice čokolade, bombona, keksa i vafla koje su bile preteča današnjeg Kraša. Kako doznajemo iz Kraševe monografije iz 2021. godine, kojom je obilježeno 110 godina Kraša, Union su osnovali poduzetnici Julio König i Slavoljub Deutsch, upisavši 5. srpnja 1911. godine novoosnovanu tvrtku u sudski registar. Riječ je o tvornici koja je sve do 1950. godine poslovala pod tim imenom, uglavnom vrlo uspješno.
U 24 sata nedavno smo pisali kako je Tvornica Union jedna od dvije velike tvornice čokolade, bombona, keksa i vafla koje su bile preteča današnjeg Kraša. Kako doznajemo iz Kraševe monografije iz 2021. godine, kojom je obilježeno 110 godina Kraša, Union su osnovali poduzetnici Julio König i Slavoljub Deutsch, upisavši 5. srpnja 1911. godine novoosnovanu tvrtku u sudski registar. Riječ je o tvornici koja je sve do 1950. godine poslovala pod tim imenom, uglavnom vrlo uspješno.
Ovo je dokaz upisa tvornice Union u sudski registar., od 5. srpnja 1911. godine. Union je proizvodiio mliječne čokolade i bombone, a njegovi majstori zaslužni su za neke od proizvoda po kojima je tvornica Kraš i danas prepoznatljiva.
Jedan od najpoznatijih brendova koje su osmislili Unionovi majstori proizvodnje bila je pralina s konzerviranom višnjom s konjakom u čokoladnoj ovojnici, koja je osmišljenja 1925. ili 1926. godine, a kasnije je postala poznata kao Griotte desert. Osmislio ga je Paul Exner, Nijemac iz Češke, koji se udomaćio u Zagrebu, gdje su se njegove kćeri i udale.
Recepti za pojedine slatkiše u to vrijeme miješali su se uz tajno šifrirane sastojke i brižno su čuvani od konkurencije, do te mjere da detalje recepta desetljećima najčešće nisu znali ni sami radnici. Tako je i s Bajaderom, za čiji je recept također zaslužan Exner. Njena receptura kasnije je dorađena, kad je 1954. godine obnovljena proizvodnja tog deserta, doživjela je i redizajn omota.
Među Unionovim proizvodima bili su i bomboni Bronhi, koji su predstavljeni kao prevencija i lijek protiv kašlja i oduvijek su se isticali po duhovitim reklamama. Ovo je jedna iz tadašnjeg tiska.
Druga velika tvornica dvopeka, keksa i vafla koja čini temelje današnje tvornice Kraš je tvornica V. Bizjak i drug. Slovenski poduzetnik Vilim Bizjak koji je svojedobno imao veliku pekaru u Rogaškoj Slatini počeo je najprije pakirati i slati svoje kekse na prodaju u Zagreb, a onda se 1926. počeo raspitivati oko mogućnosti za otvaranje pekarskog pogona u Zagrebu. On i supruga Olga, koja je u posao kao "drug" uložila svoj miraz, najprije su započeli malu proizvodnju keksa u Savskoj cesti 20, a 1927. kupili su manji tvornički pogon na toj adresi i odlučili tu preseliti proizvodnju.
"Da bi se što bolje održali prhkost i aroma peciva treba da isto ostane u kutiji do upotrebe", pisalo je obično na limenim kutijama za kekse iz Bizjakove tvornice , u kojoj su ambalaži poklanjali iznimno veliku pažnju
Uz dvopek koji su počeli proizvditi još u Rogaškoj slatini, tvornica V. Bizjak i drug. bila je poznata i po Albert keksima te Petit Beurre keksima. To je vjerojatno najpoznatiji keks na svijetu, kojeg je osmislio Francut Louis Lefèvre-Utile, u Nantesu, davne 1896. godine. No, nije ga na vrijeme zaštitio pa njegovo ime više nije mogao obraniti od šire upotrebe. Tako je i V. Bizjak i drug proizvodio inačicu tog keksa, a naslanjajući se na tu tradiciju, danas ga proizvodi i Kraš.
U vrijeme kad su se u Zagrebu osnivale dvije najveće tvornice čokolade, bombona, keksa i vafla - Union i V. Bizjak i drug. - postojalo je i više manjih tvornica slatkiša koje su im predstavljale konkurenciju. Tako je u Zagrebu, u Vlaškoj ulici, još od 1899. djelovala tvornica Lachmann i drug, koja je od 1932. nastupala kao Tvornica Stjepan Španić, prva tvornica kandita. U Splitu je djelovala tvornica braće Mojsović - Mojsović i drugovi - a koncem 30. ih se u Zagrebu osnivaju još dvije male proizvodnje bombona - Malina i Jadranka.
Prva osječka tvornica kandita Kaiser &Stark počela je s radom 1920. godine, a proizvodila je vafle, bombone i druge konditorske proizvode. Nedugo zatim od bečke tvornice Pischinger kupili su licencu za proizvodnju čokolade. Male tvornice niknule su i u Čakovcu, Karlovcu, a kompanija Nestle na tadašnje jugoslavensko tržište ušla je i sa svojim proizvodima, otkupivši pogone za proizvodnju alkoholnih pića Stock u Požegi. Tu su započeli proizvodnju kakao praha, kakao maslaca i čokolade te čokoladnih deserata.
Godine 1947. tvodnica V. Bizjak i drug, koja od ipnja nosi ime narodnog heroja Josipa Kraša, spojena je s još nekoliko manjih tvornica čokolade, keksa i bombona (Grič i Miriam), a 1950. u taj je sustav pripojen i Union. Time je stvorna najveća regionalna tvornica čokolade, vafla, keksa i bombona, koja je nosila ime tog narodnog heroja. Josip Kraš bio je također pekarski majstor i radio je u više pekarskih pogona, a usto je bio i ugledni sindikalni radnik u pekarskoj i prehrambenoj industriji. Prije Drugog svjetskog rata organizirao je mnoge sindialne štrajkove, među kojima i one u tvornici Union, odnosno V. Bizjak i drug.Iako ne postoji potvrda o tome, pretpostavlja se da je neko vrijeme i radio kod Bizjaka. Početkom Drugog svjetskog rata pridružio se NOB-u kao jedan od organizatora prvih vojnih diverzija na području Karlovca. No, ustaška nadzorna služba ušla mu je u trag i 18. listopada 1941. ubijen je u uličnoj borbi. Nakon Drugog svjetskog rata proglašen je narodnim herojem. ,
Jedna od prvih reklama za Ki-Ki bombone, koji uz Bronhi bombone vjerojatno imaju najdužu tradiciju u tom segmentu proizvodnje. Ta su dva proizvoda doživjela veliki trud vezano uz marketing. I danas je aktualna rečenica "Bilo kuda, Ki-Ki svuda", dok su Bronhi bomboni u brendiranju zauvijek zadržali moto pod kojim su prvi puta pušteni na tržište: Da zaustavljaju kašalj.
Jedna od posebno uspješnih marketinških taktika bili su albumi za sličice, u koje su se lijepile sličice upakirane u omotu s malim, tankim čokoladicama. Ovo je naslovnica prvog takvog albuma koji je izdao još Union, davne 1931. godine, a jedna od najpoznatijih kampanja za koju je izdan album vjerojatno je Životinjsko carstvo. Prvi takav album izašao je u suradnji s nakladničkom kućom Stožer 1956. godine. Početkom 60-ih Kraš otkupljuje brend Životinjskog carstva od Stožera, a početkom 70-ih ilustracije životinja zamjenjuje pravim fotografijama životinja. To je dalo novi vjetar u leđa sakupljačima koji su na taj način uživali u čokoladicama i učili o prirodi. U idućem desetljeću Kraš opet izlazi s ilustriranim albumom, a početkom 90-ih s albumom koji je ujedno i - bojanka. Album je doživio nova vizualna osvježenja 2008. i 2016. godine.
Jedna od reklama za Kraševe proizvode početkom 50-ih godina koja sugerira da u slatkišima ne uživaju samo djeca.
Pogoni Kraša 50-ih godina: Nakon Drugog svjetskog rata započeo je kontinuirani rast proizvodnje i prihoda Kraša.
Fontana ledene kocke jedan su od najpoznatijih proizvoda Kraša iz 60-ih godina. Riječ je o mekanom punjenju od mente u kockici od čokolade koje stajanjem hladnjaku, rashlađeno, poprima iznimno osvježavajući okus. Zanimljivo je da je Kraš u zadnje vrijeme eksperimentirao i s nekim drugim varijantama kreme, pa postoje i Fontana cappuccino kocke. Nedavno, predstavljene su i Fontana vruće kocke, s chillijem, no oni koji su ih probali kažu da se ne mogu mjeriti s originalnim, ledeno osvježavajućim okusom.
Osim po kvaliteti, brojni Kraševi proizvodi isticali su se i po dizajnu ambalaže. Jedan od takvih je i bombon 505 s crtom. Union je otkupio licencu za njegovu proizvodnju 1936. godine, a 1959. Kraš je dobio dizajnerskog Oskara za ambalažu
Kao i u pretečama Kraša, Unionu i Bizjaku, i u Krašu se velika ažnja pridaje brendiranju i ambalaži, pa su serije proizvoda dosad koristile različite logotipe. Ovo je jedan od prepoznatljivih sa čokolada.
Početkom 60-ih godina započela je izgradnja novih pogona Kraša na ravnicama, gdje je do 90-ih preseljena i sva proizvodnja.
Među Kraševim kreacijama s početka 90-ih ističe se brend Dorina čokolada, čija je izvorna verzija na tržište puštena 1996. godine. Od tada je doživjela brojna 'reizdanja' s različitim dodacima i okusima . Kreatori Dorine izabrali su to ime za novi brend referirajući se na poznati roman Augusta Šenoe Zlatarevo zlato i priču o Dori Krupićevoj. .
