Svaki peti kruh je strani i stigao je do nas zamrznut. Otkad smo ušli u EU, poduplao se uvoz pekarskih proizvoda. Obišli smo velike trgovačke i uvjerili se da bok uz bok stoje uvozni i domaći pekarski proizvodi
U NAŠIM DUĆANIMA
Kruh naš svagdašnji: Svježe i toplo, a smrznut u inozemstvu
Francuski baquet i “turski” kruh iz Češke, kruh sa sjemenkama iz Austrije, burek sa sirom iz BiH. I tako redom...
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:12
U velikim trgovačkim lancima pod svježe i toplo iz pekarnice prodaju se kruhovi koji su stigli iz uvoza zamrznuti. Obišli smo velike trgovačke lance u Zagrebu i uvjerili se da bok uz bok stoje uvozni i domaći pekarski proizvodi. Samo neki jasno ističu ako je neki proizvod domaći pa je u Kauflandu hrvatski proizvod označen zastavom Hrvatske u iscrtanom srcu.
Kupovati domaće odavno se promovira kao dio osjećaja da se time pomaže domaće gospodarstvo, a to poručuje i Nada Barišić (na slici dolje), direktorica Žitozajednice, interesnog udruženja u pekarsko-mlinarskoj industriji, koja upozorava da je svaki peti kruh na tržištu iz uvoza.
- Daleko smo odmakli od bijelog, crnog i polubijelog kruha, kao i od kifle, te sad na tržištu imamo 20 ili 30 različitih vrsta pekarskih proizvoda. Sve što domaći pekari proizvedu se proda, ali ipak - od ulaska Hrvatske u EU uvoz zamrznutih pekarskih proizvoda se udvostručio i to nije dobro - kaže Barišić.
Da se uvoz poduplao potvrđuju i u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Dali su podatke o uvoznim proizvodima koji se prodaju u trgovačkim lancima. Ne uvozimo samo kruh, nego i slastice, kekse, kolače...
Tijekom 2018. uvezli smo čak 300 tona medenjaka, a do srpnja prošle godine uvezli smo ih već 360 tona. Ako pogledamo zbirno koliko smo uvezli kruha, peciva i kolača, to je lani bilo 43.072 tone u prvih sedam mjeseci. Usporedbe radi, u istom razdoblju 2018. izvana nam je stiglo 38.199 tona tih proizvoda ili gotovo 5000 tona manje!
Potrošnja mlinarskih proizvoda raste, ali domaći proizvođači vide u tome opasnost.
- I naša proizvodnja raste. Brine nas što proizvodimo dovoljno pšenice za domaću pekarsku industriju i ne bismo morali uvoziti. No svoju pšenicu izvozimo i postali smo velika sirovinska baza za druge zemlje. A onda nama stižu pekarski proizvodi za čiju sirovinu ne znamo otkud dolazi - kaže Barišić.
Iako pekarski proizvodi dolaze zamrznuti, naša sugovornica kaže kako to nije ništa neobično te da to često koriste i naši proizvođači.
- Zapravo, zahvaljujući tehnici brzog zamrzavanja maknuli smo se od polubijelog kruha i kifle, koji su dominirali 90-ih godina prošlog stoljeća. Sad cijeli dan možemo jesti topla i svježa peciva, a pekarska industrija ne mora više ovisiti o noćnom radu kao nekad kad se kruh pekao noću, ujutro razvozio do dućana, pa bi do poslijepodneva bio isušen i hladan - kaže naša sugovornica.
Tijesto se inače zamrzava u svega nekoliko sekundi na vrlo niskim temperaturama i tako se praktički u cijelosti čuva kvaliteta proizvoda. Za razliku od mesa, tijesto tijekom zamrzavanja ne gubi svoja svojstva niti kvalitetu.
Da Hrvati vole pekarske proizvode potvrđuje i to što su pekarnice na svakom koraku, lijepo su uređene i više nisu neugledne kao nekad.
Drastičan porast uvoza
- I kupci znaju da je kruh naših proizvođača od domaćeg brašna. Kod uvoznih ne znamo odakle je sirovina koju su proizvođači koristili. Kad kupujemo domaće, pomažemo vlastitu poljoprivredu i našeg poljoprivrednika - kaže Barišić. Na to su nedavno upozorili i iz Hrvatske gospodarske komore. Uvozimo uglavnom iz zemalja EU - Poljske, Njemačke, Slovenije i Italije, ali nam nešto stiže i iz Srbije te Bosne i Hercegovine.
Pitali smo domaće trgovačke lance koliki je udio uvoza u njihovoj mlinarskoj ponudi i iz Konzuma su odgovorili kako su lani u svojim trgovinama prodali više od 20.000 tona pekarskih proizvoda, od čega je 15.000 tona bio kruh.
- Pritom Konzum naglasak stavlja na suradnju s domaćim dobavljačima pa je tako udio uvoznih artikala u ukupnom asortimanu manji od jedan posto. Naime, u ponudi na našim odjelima mlinarsko-pekarskih proizvoda imamo proizvode više od 80 hrvatskih dobavljača - odgovorili su iz Konzuma.
Iz Kauflanda su odgovorili kako je više od 60 posto njihovih proizvoda u pekarnici domaće, iz Hrvatske.
U pekarstvu radi 16.800 ljudi
- Ostali proizvodi uvoze se zamrznuti iz različitih zemalja EU. Kako bismo osigurali najveću svježinu i kvalitetu, naši se proizvodi u poslovnicama peku više puta dnevno. Kupcima, osim toga, nudimo i svježi kruh lokalnih proizvođača pekarskih proizvoda koji nam svoj svježe pečeni i zapakirani kruh dostavljaju svakog dana - odgovorili su. A da volimo jesti pekarske proizvode govori i podatak da svatko od nas u prosjeku pojede čak 62 kilograma pekarskih proizvoda.
Istina je i ta da baš svaki dan bacimo 160 tona kruha (podaci iz 2017.) koji vrijedi 600 milijuna kuna. Prema podacima Žitozajednice, broj pekarskih trgovačkih društava narastao je s 322 u 2005. godini na gotovo 880 tvrtki koje se bave ovim poslom. Uz to, tu je i 2500 pekarskih obrta. Sveukupno, pekarstvo zapošljava 16.800 radnika. Najveći prihod u domaćoj pekarskoj industriji ima Mlinar, a slijedi ga Pan Pek.
- 152 tona kruha lani su proizveli domaći pekari. Iz Žitozajednice kažu da proizvodnja kruha neprestano raste.
- 20% kruha dolazi iz uvoza. Lani smo uvezli 68.872 tone pekarskih proizvoda. Najviše uvozimo iz Poljske, Njemačke, Češke, Italije...
- 160 tona kruha baci se svaki dan jer se ne uspije prodati. Podaci su to iz 2017. Vrijednost tog kruha je oko 600 milijuna kuna.
- 360 tona medenjaka uvezli smo lani u prvih sedam mjeseci. Tijekom cijele 2018. uvezli smo ih 300 tona. Podaci su to Hrvatske gospodarske komore.
- 62 kilograma mlinarskih proizvoda svake godine pojede svatko od nas. Po tome smo pri vrhu Europe po količini pekarskih proizvoda koje pojedemo.
- 75,7 milijuna eura bila je vrijednost uvoza kruha i pekarskih proizvoda u 2018., dok je prije ulaska Hrvatske u EU vrijednost uvoza bila 33,5 milijuna eura
- 50% fini proizvodi Polovica uvezenih pekarskih proizvoda su fini proizvodi, čija je dodana vrijednost veća od vrijednosti kruhova.
- 2500 pekarskih obrta bavi se pekarskim poslom. Uz to, tu je i 880 tvrtki. U mlinarskoj industriji zaposleno je 16.800 radnika.
POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM:
Pokretanje videa...
08:55
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
