Traper je nastao kao tekstil siromašnih radnika. U 19. stoljeću bio je sinonim izdržljivosti, a nosili su ga rudari, farmeri i graditelji, ljudi čiji je rad bio fizički zahtjevan, a odjeća morala biti otporna i dugotrajna
Lifestyle
Komentari 0
Traper je nastao kao tekstil siromašnih radnika. U 19. stoljeću bio je sinonim izdržljivosti, a nosili su ga rudari, farmeri i graditelji, ljudi čiji je rad bio fizički zahtjevan, a odjeća morala biti otporna i dugotrajna
Odjeća je oduvijek bila indikator društvenog statusa, pripadnosti i profesije. S razvojem novih zanimanja u digitalnoj ekonomiji, osobito unutar IT sektora, dogodila se ključna transformacija poslovnog odijevanja. U središtu te promjene nalazi se traper, materijal koji je iz radničke odore prešao u garderobu nove tehnološke elite, čime je promijenio svoj društveni i modni kontekst.
U 19. stoljeću bio je sinonim izdržljivosti, a nosili su ga rudari, farmeri i graditelji, zapravo oni čiji je rad bio fizički zahtjevan, stoga je odjeća morala biti otporna i dugotrajna. U drugoj polovici 20. stoljeća traper prelazi iz funkcionalne u kulturnu sferu: postaje simbol mladenačkog bunta, slobode i kontrakulture, a potom i globalni modni jezik svakodnevice.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:22
Ulaskom u 21. stoljeće, traper se etablirao i u visokoj modi. Modne kuće poput Valentina, Jean Paul Gaultiera ili Saint Laurenta počinju ga uvoditi u kontekste koji su tradicionalno pripadali luksuzu, čime traper dobiva status tkanine sposobne balansirati između masovne kulture i elitne estetike.
Pandemija je otvorila pitanje koliko odjeća oblikuje naš odnos prema radu. Tijekom rada od kuće granice između privatnog i poslovnog gotovo su nestale, a traper i druge svakodnevne tkanine preuzele su primat nad formalnim uniformama.
Povratkom u urede pokazalo se da odjeća i dalje utječe na dinamiku radnog okruženja: zato odijelo u bankarskom sektoru ostaje znak ozbiljnosti, dok IT i kreativne industrije zadržavaju fleksibilnost, dopuštajući traperu da se etablira kao poslovni standard.
Programeri, dizajneri softvera i stručnjaci za digitalne tehnologije često nastupaju u trapericama, majicama i tenisicama, gradeći estetiku koja se oslanja na funkcionalnost i jednostavnost, a ne na formalne oznake moći. Ta je praksa u snažnom kontrastu s bankarstvom, pravom ili diplomacijom, gdje odijelo ostaje neupitna norma.
No upravo u toj razlici ogleda se širi društveni pomak: dok tradicionalni sektori čuvaju elemente formalne odjeće kao simbol hijerarhije i autoriteta, nova digitalna zanimanja traperom izražavaju drugačije vrijednosti, a to su uglavnom sloboda, kreativnost i mobilnost.
Dakle, svako doba ima svoja zanimanja, koja onda prema sebi oblikuju način odijevanja te naš odnos prema odjeći. Odijevanje u uredu ili na poslu ne možemo gledati van konteksta, jer ako je netko u ured odjenuo trenirku to je statement, možda i bunt, a na igralištu je to naprosto nužnost i praktičnost, zdravi razum.
Najzanimljiviji je obrat u samom značenju trapera. Nekada odjeća siromašnih radnika, danas je uniforma onih koji upravljaju tehnologijom i informacijama, resursima 21. stoljeća.
Traper time radikalno mijenja modnu retoriku: od simbola fizičkog rada postaje znak digitalnog kapitala. Nekada je bio simbol jeftine odjeće, danas je u samom vrhu trendova za one koji okreću IT milijune. Ta transformacija pokazuje kako odijevanje ne samo da prati, nego i aktivno artikulira ekonomske i društvene promjene.
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+