'Hrvati su se odmaknuli od mediteranske prehrane, a ona je ključ prevencije pretilosti'
Usporedba četiri kruga mediteranskih zemalja pokazuje da u Hrvatskoj u odnosu na prosjek, konzumiramo puno više crvenog mesa, a manje ribe i povrća, kao i mahunarki
Danas znamo da više od stotinu gena može biti povezano s rizikom od pretilosti, kao i niza bolesti koje se mogu povezati s povećanom tjelesnom masom, pri čemu samo kod europske populacije postoji čak 750 locusa, odnosno genetskih varijanti koje se se mogu utjecati na taj rizik. Štoviše, europsko istraživanje koje je obuhvatilo oko 300.000 pojedinaca pokazalo je da ljudi kod kojih postoje neke od tih epigenetskih mutacija imaju čak 25 puta veći rizik od razvoja pretilosti. No, to ne znači da će se pretilost sigurno razviti. Na to utječu okolišni čimbenici, poput nekvalitetne prehrane, nedostatka kretanja, starenje i slično, naglasio je prof. dr. Fran Borovečki, neurolog, voditelj Odjela za neurologiju bolesti i neurogenetiku na Klinici za neurologiju te Odjela translacijske medicine u KBC Zagreb, u okviru drugog dana trećeg međunarodnog Kongresa dijetetičara i nutricionista koji se održava on-line, u organizaciji Hrvatskog društva dijetetičara i nutricionista.
