Karta Centra za prevenciju zaraznih bolesti EU ukazuje na to da je krpelj Hyalomma marginatum već poprilično raširen u Hrvatskoj te da su zabilježeni slučajevi 'izvoza' iz naše zemlje
'SLIJEPI PUTNIK'
'Horor krpelj' zbog kojeg drhte Mađari raširen je i u Hrvatskoj
Čitanje članka:
4
min
U posljednjih nekoliko godina više je ljudi u južnoj Europi zaraženo krimsko-kongoanskom hemoragijskom groznicom, čiji je uzročnik krpelj Hyalomma marginatum, donosi Dnevnik.hr. Ove godine u Grčkoj je umro muškarac zaražen ovim virusom, koji je prenio virus i na svog liječnika, a smrtni slučaj zabilježen je i u Španjolskoj.
POGLEDAJTE VIDEO: Evo kako se zaštititi od krpelja
Pokretanje videa...
00:30
Od 2021. krpelj i u Mađarskoj je zabilježen krpelj koji prenosi virus. Znanstvenici kažu kako je dosad pronađeno 26 primjeraka ovog krpelja, koji su zbog nekih njegovih karakteristika, u toj zemlji prozvali "horor-krpeljem". Naime, mnogo je veći od domaćih krpelja u toj zemlji i sposoban je 'prepoznati' potencijalne domaćine na udaljenosti o nekoliko metara i - za razliku od običnih krpelja koji obično pasivno čekaju priliku za kontakt - 'proganja' potencijalnog domaćina minutama i metrima daleko.
Ovo je krpelj Hyalomma marginatum, koji može biti prijenosnik virusa krimsko-kongoanske hemoragijske groznice
Dodatno, zabrinjava činjenica da kod 16 primjeraka tog krpelja koje do sada istražuju, otkriven novi, potpuno nepoznati virus, za koji se dosad ne zna je li opasan za ljude, piše NapHíre.
- Volonteri koji nam prijave krpelje obično ih ne pronalaze u prirodi, već na domaćim životinjama. Nekoliko ih je pronađeno na konjima, bila je farma bizona gdje je pronađen na bivolima, dogodio se i na psima, no imali smo i slučaj da je pronađen na podu kuhinje. Vjerojatno ga je tamo donijela mačka ili pas - kaže dr. Gábor Földvári, viši znanstveni suradnik Instituta za evolucijske znanosti Ekološkog istraživačkog centra HUN-REN. Kaže da na primjercima koje istražuju još nisu pronašli virus krimsko-kongoanske groznice, no tražeći ga, pronašli su virus koji je relativno bliski srodnik ovog opasnog virusa.
- Još ne znamo koliko je opasan za ljude, a ne znamo ni njegove različite prirodne kralježnjake domaćine. Sigurno je da je riječ o srodnom virusu, stoga mu moramo posvetiti pozornost i planiramo ga pratiti u budućnosti, rekao je dr. Gábor Földvári. Znanstvenici su stoga zamolili građane da im pošalju žive primjerke ove vrste krpelja ako ih ugledaju, kako bi što prije došli do važnih podataka.
- Nisam vidio vijesti, pa ne mogu komentirati konkretne slučajeve, no načelno bih rekao da se širenje te vrste krpelja na Europu može povezati s globalnim zatopljenjem. Danas smo već svjedoci toga da promjene u klimatskim uvjetima dovode do toga da se komarci pojavljuju puno sjevernije nego je to bilo ranije, ili da domaći krpelji, na primjer, više gotovo da i nemaju sezonu hibernacije. Ona sada traje tek oko nove godine, dok su se ranije javljali samo u toplijim mjesecima. Ljetos smo imali vijesti da su se u Jadranu pojavile i neke ribe kojih ranije nije bilo u našem moru. U sklopu svih tih migracija, vjerojatno se događa i migracija spomenute vrste krpelja - kaže prim. dr. sc. Miroslav Venus, predsjednik Hrvatskog epidemiološkog društva. Dodaje kako je dobra vijest to da na primjercima koji se istražuju nije pronađen virus krimsko-kongoanske hemoragijske groznice, jer to znači da se prenositelj širi bez uzročnika i tamo gdje ga nema neće prenositi tu virusnu bolest.
- To znači da zasad nismo ozbiljnije ugroženi od širenja te vrste groznice - kaže. Naime, da bi se neki virus širio, trebaju postojati i domaćini, što su u slučaju krpelja najčešće ptice ili glodavci i neke slične životinje. No, kako tih vrsta životinja još nema na područjima do kojih je krpelj došao, tome treba zahvaliti činjenicu da se groznica koju krpelji mogu prenijeti ugrizom čovjeka ili životinje, s kojeg također može prijeći na čovjeka, u ovom trenutku ne širi u većoj mjeri. Naravno, tek treba vidjeti je li virus srodnik ovome koji je pronađen kod primjeraka koji se istražuju opasan za ljude i u kojoj mjeri, pojašnjava prim dr. sc. Venus, kojem je otkriće bila informacija da se ovaj krpelj već poprilično 'udomaćio' u Hrvatskoj.
Ta podvrsta krpelja inače se prirodno nalazi u sjevernoj Africi, južnoj Europi i nekim dijelovima Azije, a prvi put je identificirana u Europi 2006. godine, u Njemačkoj, a nešto kasnije i u Norveškoj. No, Centar za prevenciju zaraznih bolesti EU izradio je 2023. godine kartu pojavnosti krpelja Hyalomma marginatum, iz koje je vidljivo da je na području Balkana vrlo značajno zastupljen, a u Hrvatskoj posebno uz obalno područje i posebno u Dalmaciji.
U jednoj od studija objavljenih u znanstvenom časopisu Elsevier, čiji je glavni autor Mateusz Markowicz, iz Instituta za medicinsku mikrobiologiju i higijenu u Beču, u naslovu se ističe kako je ovaj krpelj nerijetko 'slijepi putnik' baš iz Hrvatske, koji se nakon 'odmora na Jadranu' prenosi automobilima u nama bliske zemlje. Sažetak studije možete pogledati OVDJE. Spominje se, među ostalim, nekoliko slučajeva iz svibnja i lipnja 2024. godine, kada je nekoliko osoba koje su boravile u Hrvatskoj na odmoru prepoznalo H. marginatum u vegetaciji, a u šest slučajeva primili su dojave da su krpelji gmizali po automobilu tijekom putovanja kući ili su pronađeni nakon povratka kući, u Austriji. Radi sigurnosti, opisan je i tijek puta tih ljudi, pa nalazimo pretpostavke da su te krpelje pokupili na Rtu Kamenjak u Istri, na otoku Krku, Cresu, u Diklu blizu Zadra.
Inače, osim ubodom krpelja, krimsko-kongoanska hemoragijska groznica može se prenijeti i putem krvi i tkiva zaraženih životinja, pa se poseban oprez savjetuje stočarima u zemljama gdje je njegova pojava česta. Prenosi se i s čovjeka na čovjeka, uglavnom putem krvi, ali i drugih tjelesnih tekućina.
Simptomi infekcije obično se javljaju naglo, od visoke temperature, bolova u mišićima i trbuhu, do glavobolje i bolova u vratu. Ukoliko se infekcija ne prepozna i ne počne liječiti na vrijeme mogu se javiti proljev i povraćanje, te osjećaj zbunjenosti i razdražljivost. U težim slučajevima mogu se javiti i krvarenja i zatajenje organa. Još uvijek ne postoji specifičan lijek za ovu vrstu groznice, odnosno liječenje se svodi na ublažavanje simptoma, hidrataciju i jačanje organizma.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
