BISERKA, JUGOPLASTIKA, UZOR...
FOTO Izložba hrvatskih igračaka iz 20. stoljeća: Koga ovo vraća u bezbrižno djetinjstvo?
Izložba ‘Bilo jednom... Hrvatske tvornice igračaka u 20. stoljeću’ okuplja igračke iz najvećih hrvatskih tvornica koje su ih tijekom prošlog stoljeća proizvodile, a sve je nastalo upućivanjem poziva svima zainteresiranima da svoje igračke iz djetinjstva, s kojima se više ne igraju, doniraju muzeju
Riječ je o izložbi koja okuplja igračke iz najvećih tvornica koje su ih tijekom prošlog stoljeća proizvodile, a sve je nastalo upravo upućivanjem poziva svima zainteresiranima da svoje igračke iz djetinjstva, s kojima se više ne igraju, doniraju muzeju.
Ako se ubrajate među one koje često hvata nostalgija za bezbrižnim, razigranim djetinjstvom, pravo je vrijeme da posjetite izložbu ‘Bilo jednom... Hrvatske tvornice igračaka u 20. stoljeću’, koju je nedavno otvorio Hrvatski školski muzej u svojoj galeriji na adresi Hebrangova 5.
Riječ je o izložbi koja okuplja igračke iz najvećih tvornica koje su ih tijekom prošlog stoljeća proizvodile, a sve je nastalo upravo upućivanjem poziva svima zainteresiranima da svoje igračke iz djetinjstva, s kojima se više ne igraju, doniraju muzeju.
Čitava izložba donosi pregled razvoja domaće industrije igračaka, s posebnim osvrtom na tvornice Biserka, UZOR, Jugoplastika, 25. maj – Labin i TIK-TIK Krapina, koje su tijekom druge polovice 20. stoljeća oblikovale svijet igre za brojne generacije djece.
UZOR je pionir hrvatske industrije igračaka zato što je to tvornica koja je osnovana u jesen 1948. godine i zapravo je naša prva tvornica koja je izvozila igračke u inozemstvo, već 50-ih godina oni su izvozili gumene igračke i lutke na austrijsko, nizozemsko i grčko tržište.
Tvornica Biserka, koja je najprije nastala kao manufaktura, od ostalih se tvornica izdvaja zato što je jedina posjedovala Disney licencu, odnosno bila je jedina tvornica u jugoistočnoj Europi koja je već od 1962. godine mogla proizvoditi igračke iz svijeta legendarnog Walta Disneyja, zbog čega je bila u odličnoj poziciji kako na hrvatskom, tako i na europskom tržištu.
Kao najveća tvornica izdvaja se Jugoplastika, tvornica koja je brojala oko 13 tisuća zaposlenika i koja je među prvima počela proizvoditi sportske maskote za čitavu bivšu državu.
Nažalost, unatoč dobrom poslovanju, obrazac prestanka rada svake od ovih tvornica gotovo je identičan. Sve one redom su gubile primat na tržištu, nisu dovoljno ulagale u modernizaciju te su više nisu mogle konkurirati na tržištima, što je dovelo do njihova gašenja, a sve nekretnine unutar kojih su se nalazili njihovi pogoni završile su u privatizaciji ili su nestale.
Ipak, igračke su ostale, a ljudi koji su ih donirali muzeju učinili su to prvenstveno zato što nisu željeli da njihove najdraže igračke iz djetinjstva jednog dana završe u smeću.
