Kada je ritam spavanja poremećen, bilo zbog preopterećenosti poslom, neredovitog rasporeda ili stresa, tijelo luči više hormona stresa, poput kortizola, koji povećavaju krvni tlak i rizik od bolesti srca
Lifestyle
Komentari 1
Kada je ritam spavanja poremećen, bilo zbog preopterećenosti poslom, neredovitog rasporeda ili stresa, tijelo luči više hormona stresa, poput kortizola, koji povećavaju krvni tlak i rizik od bolesti srca
Kad govorimo o zdravlju srca, obično razmišljamo o tjelovježbi, prestanku pušenja ili uravnoteženoj prehrani. No prema novim istraživanjima, ključno je i kada idemo spavati. Iako već znamo da kvalitetan san utječe na koncentraciju, raspoloženje i energiju, sve je više dokaza da ima i izravnu ulogu u zdravlju srca.
Prema istraživanju provedenom 2021. godine u okviru UK Biobank projekta, objavljenom u časopisu European Heart Journal, osobe koje redovito odlaze na spavanje između 22 i 23 sata imaju manji rizik od kardiovaskularnih bolesti.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:36
- Redovit ritam spavanja koji započinje između 22 i 23 sata može biti najpovoljniji za srce jer omogućuje optimalnih sedam do osam sati sna, koliko se preporučuje odraslima. To vrijeme najbolje se podudara s prirodnim cirkadijskim ritmom koji se oblikovao tijekom tisuća godina - objašnjava dr. Nicholas Hendren, kardiolog sa Sveučilišta UT Southwestern Medical Center u Teksasu.
Glavna poveznica između sna i zdravlja srca leži u stresu. Kada je ritam spavanja poremećen, bilo zbog preopterećenosti poslom, neredovitog rasporeda ili stresa, tijelo luči više hormona stresa, poput kortizola, koji povećavaju krvni tlak i rizik od bolesti srca.
Nedostatak sna povezan je s povišenim tlakom, dijabetesom, srčanim bolestima, srčanim udarom i moždanim udarom. Drugim riječima, kasno lijeganje i neispavanost ne iscrpljuju samo energiju, već i srce.
Još jedno zanimljivo otkriće odnosi se na vrijeme prije ponoći. Istraživanje objavljeno 2018. u časopisu Chronobiology International pokazalo je da ljudi koji idu spavati prije ponoći u prosjeku žive dulje.
Razlog leži u većem udjelu dubokog, ne-REM sna, koji se najčešće javlja u ranijim satima noći. Taj tip sna ključan je za regeneraciju organizma i stabilizaciju srčanog ritma.
Za one koji vole ostajati budni do kasno, vijest nije najbolja. Istraživanja pokazuju da je ponoć najrizičnije vrijeme za odlazak na spavanje, jer osobe koje liježu kasno često spavaju kraće i neredovitije, što povećava fiziološki stres i opterećenje za srce.
Primjerice, ljudi koji rade više poslova i kasno liježu zbog obaveza imaju ne samo manje sna, već i više mentalnih opterećenja, što dodatno utječe na krvni tlak i ritam srca.
Vrijeme odlaska na spavanje nije jedini faktor. Količina i kvaliteta sna jednako su važni.
- Većini odraslih potrebno je sedam do osam sati kvalitetnog sna svake noći. Kvalitetan san znači da brzo zaspite, rijetko se budite i osjećate se odmorno ujutro - ističe dr. Hendren.
U slučaju nesanice ili poremećaja disanja u snu, poput apneje, kardiolozi savjetuju potražiti stručnu pomoć, jer posljedice nisu samo umor ili loše raspoloženje, nego i dugoročno narušeno zdravlje srca.
Ako želite učiniti nešto dobro za svoje srce, pokušajte otići na spavanje između 22 i 23 sata. To nije samo navika, već biološki ritam koji naše tijelo prepoznaje i nagrađuje, piše msn.
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+