MNOGI ĆE SE IZNENADITI
Evo po čemu su mjeseci u godini dobili imena. Znate li za ožujak?
Vjerojatno ste se bar jednom zapitali zašto se mjeseci u godini drugačije zovu u Hrvatskoj u odnosu na ostatak Europe. I dok su porijekla nekih imena kao na primjer za listopad vrlo očita, neka bi vas mogla iznenaditi
SIJEČANJ Najčešće se povezuje s glagolom "sjeći", što se odnosi na sječu drva za ogrjev ili gradnju tijekom zimskih mjeseci. Druga teorija sugerira da ime dolazi od hladnoće koja "siječe" ili prodire do kostiju. Stariji nazivi uključuju Malobožičnjak ili Prezimec.
SIJEČANJ Najčešće se povezuje s glagolom "sjeći", što se odnosi na sječu drva za ogrjev ili gradnju tijekom zimskih mjeseci. Druga teorija sugerira da ime dolazi od hladnoće koja "siječe" ili prodire do kostiju. Stariji nazivi uključuju Malobožičnjak ili Prezimec.
VELJAČA Ime ovog prevrtljivog mjeseca vjerojatno dolazi od pridjeva "velji", što znači velik ili dug, jer dani postaju osjetno duži. Druga mogućnost je da "velja" označava mijenjanje, promjenjivost, što odgovara čestim i naglim promjenama vremena karakterističnim za ovaj prijelazni mjesec. U prošlosti se nazivao i Svečen ili Veljak.
OŽUJAK Smatra se lažljivim mjesecom, pa mu ime vjerojatno dolazi od riječi "laž". To se odnosi na vrlo promjenjivo i varljivo vrijeme, kada se zima i proljeće bore za prevlast – čas nas obasja sunce, čas iznenadi snijeg. Nekada se nazivao Gregurjevščak ili Sušec.
TRAVANJ Ime je izravno povezano s rastom "trave". To je mjesec kada priroda intenzivno zeleni, livade se pune svježom travom, a sve se budi nakon zimskog mirovanja. Povijesni nazivi su Jurjevščak ili Traven.
SVIBANJ Nazvan je po biljci svib (Cornus sanguinea), grmu crvenkastih grana koji upravo u ovo doba godine cvate bijelim cvjetovima. Ovaj naziv lijepo ilustrira povezanost kalendara s biljnim svijetom. Stariji nazivi su Filipovščak ili Rožnjak.
LIPANJ Ime je dobio po stablu lipe, koje u ovom mjesecu cvate opojnim mirisom. Lipa ima značajno mjesto u slavenskoj tradiciji i kulturi. U prošlosti se koristio i naziv Ivanščak ili Klasen.
SRPANJ Naziv dolazi od riječi "srp", alata koji se tradicionalno koristio za žetvu žitarica, a upravo u srpnju počinje glavna sezona žetve. Stariji nazivi su Jakopovščak ili Srpen.
KOLOVOZ Ime je složenica riječi "kola" i "voziti". Označava mjesec kada se požnjeveno žito i drugi usjevi kolima prevoze ("voze") s polja do spremišta, vrijeme intenzivnog rada i osiguravanja plodova ljetine. Nekadašnji nazivi su Velikomešnjak ili Kolovožnjak.
RUJAN Postoje dvije glavne teorije o podrijetlu imena. Jedna ga povezuje s glagolom "rjati" ili "rikati", koji označava glasanje jelena tijekom sezone parenja (rika). Druga teorija ime veže uz crvenkastu ("rujnu") boju lišća i zrelih plodova karakterističnu za ranu jesen. Stari nazivi su Malomešnjak ili Jesenščak.
LISTOPAD Naziv listopad izravno se odnosi na opadanje lišća s drveća, što je karakteristično za ovaj jesenski mjesec. Slični nazivi prisutni su i u drugim slavenskim jezicima, premda se tamo često odnose na mjesec studeni. U starim zapisima listopad je bio poznat i pod imenima Miholjščak, kožaprst i desetnik.
STUDENI Naziv nedvojbeno dolazi od riječi "studen", označavajući dolazak prave zimske hladnoće. To je mjesec kada temperature padaju, a priroda ulazi u duboki zimski san. Neki od starih naziva su Vsesvetčak i Zimščak.
PROSINAC Podrijetlo imena ovog mjeseca nije potpuno razjašnjeno i postoji nekoliko teorija. Jedna ga povezuje s glagolom "prositi", što može ukazivati na običaje darivanja i koledanja oko Božića, ili na prirodu koja "prosi" svjetlost i toplinu. Druga teorija spominje staroslavenski glagol "prosinuti", jer u prosincu sunce povremeno "sine" kroz oblake. Treća ga veže uz riječ "proso" (žitarica), a četvrta uz pridjev "sin" (siv), zbog kratkih i tmurnih dana. Stariji nazivi su Gruden ili Velikobožičnjak.
