NEKE SU U SVAKODNEVNOJ PREHRANI
Evo koje su najgore namirnice za zdravlje crijeva i mozga
Ono što jedemo može snažno utjecati na našu energiju, pamćenje, koncentraciju, probavu pa čak i raspoloženje. No, tu su namirnice koje narušavaju tu osjetljivu ravnotežu
PRELJEVI, MARINADE I SIRUPI U BOCAMA - Mnogi komercijalni preljevi i sirupi često sadrže kukuruzni sirup s visokim udjelom fruktoze, koji je povezan s oštećenjem pamćenja i smanjenjem kognitivnih funkcija. Redovita konzumacija ovakvih proizvoda može pridonijeti upalnim procesima u mozgu i ubrzanom kognitivnom propadanju. Zato se preporučuje priprema domaćih alternativa koristeći prirodne, zdravije sastojke poput svježeg voća, meda ili javorovog sirupa.
U nastavku otkrivamo koje su to namirnice koje mogu štetiti zdravlju mozga i crijeva te zašto je važno na njih obratiti pažnju.
PUNOMASNI MLIJEČNI PROIZVODI - Maslac, punomasni sirevi i drugi mliječni proizvodi s visokim udjelom masnoće bogati su zasićenim mastima koje mogu nepovoljno utjecati na zdravlje mozga. Prekomjeran unos tih masti povezuje se s povećanim upalnim procesima i smanjenom moždanom funkcijom, osobito u starijoj dobi. Odabir mliječnih proizvoda s nižim udjelom masnoće može pomoći u očuvanju kognitivnih sposobnosti i smanjenju rizika od neurodegenerativnih bolesti.
PRELJEVI, MARINADE I SIRUPI U BOCAMA - Mnogi komercijalni preljevi i sirupi često sadrže kukuruzni sirup s visokim udjelom fruktoze, koji je povezan s oštećenjem pamćenja i smanjenjem kognitivnih funkcija. Redovita konzumacija ovakvih proizvoda može pridonijeti upalnim procesima u mozgu i ubrzanom kognitivnom propadanju. Zato se preporučuje priprema domaćih alternativa koristeći prirodne, zdravije sastojke poput svježeg voća, meda ili javorovog sirupa.
MARGARIN I OSTALE GLAZURE - Transmasti nisu štetne samo za zdravlje srca, već i za mozak. Istraživanja pokazuju da konzumacija transmasti može ubrzati kognitivni pad, povećati rizik od demencije te negativno utjecati na pamćenje i koncentraciju.
Margarin, koji često sadrži industrijski proizvedene transmasti, dodatno zabrinjava zbog svog utjecaja na moždane funkcije. Redovito konzumiranje margarina povezano je s upalnim procesima u mozgu, smanjenjem volumena mozga i povećanim oksidativnim stresom – sve to može otežati jasno razmišljanje i dugoročno narušiti mentalno zdravlje.
KAVA - u umjerenim količinama može poboljšati budnost i koncentraciju, no pretjerana konzumacija ima negativne posljedice na mozak. Prekomjerni unos kofeina može uzrokovati nervozu, anksioznost, poremećaje sna i probleme s pamćenjem. Kronično narušavanje kvalitete sna, uzrokovano kofeinom, posebno šteti procesima učenja i konsolidacije pamćenja.
Također, kofein može povećati razinu hormona stresa (kortizola), što dugoročno može imati štetne učinke na moždane funkcije, uključujući smanjenje volumena hipokampusa, područja ključno za pamćenje. Osobe osjetljive na kofein ili one koje konzumiraju velike količine kave, energetskih napitaka ili drugih kofeinskih proizvoda trebaju biti oprezne kako bi izbjegle ove negativne posljedice.
RAFINIRANI UGLJIKOHIDRATI - Bijeli kruh, bijela riža i ostali rafinirani ugljikohidrati mogu uzrokovati nagle skokove razine šećera u krvi, nakon kojih slijede nagli padovi – što često dovodi do tzv. mentalne magle, umora i poteškoća s koncentracijom. Dugotrajna i česta konzumacija ovih namirnica povezana je s kroničnom upalom i inzulinskom rezistencijom u mozgu, a istraživanja sugeriraju i povećan rizik od razvoja Alzheimerove bolesti.
SABLJARKA I AHI TUNA - Iako se riba općenito smatra izvrsnom za zdravlje mozga zbog visokog sadržaja omega-3 masnih kiselina, važno je obratiti pažnju na vrstu ribe koju konzumiramo. Neke veće i dugovječnije vrste, poput sabljarke i ahi tune, mogu sadržavati povišene razine žive – teškog metala koji u većim količinama može oštetiti živčani sustav i negativno utjecati na kognitivne funkcije, osobito kod djece i trudnica.
DIJETALNA GAZIRANA PIĆA I PIĆA S UMJETNIM SLADILOM - Iako se često predstavljaju kao zdravija opcija, dijetna gazirana pića i napitci s umjetnim sladilima mogu imati štetan učinak na zdravlje mozga. Studije su pokazale da redovita konzumacija ovih proizvoda može povećati rizik od moždanog udara i demencije. Umjetna sladila mogu negativno utjecati na moždanu aktivnost, narušiti regulaciju glukoze i dugoročno oslabiti kognitivne funkcije.
GAZIRANA I SLATKA PIĆA - Pića bogata šećerom – poput gaziranih sokova i zaslađenih čajeva – mogu ozbiljno narušiti zdravlje mozga. Istraživanja pokazuju da prekomjeran unos dodanog šećera može dovesti do oštećenja pamćenja, problema s učenjem te čak smanjenja ukupnog volumena mozga. Dugoročno, ovakva pića povećavaju rizik od inzulinske rezistencije u mozgu, što je povezano s razvojem neurodegenerativnih bolesti poput Alzheimerove.
ALKOHOL - Iako umjerena konzumacija alkohola možda neće izazvati trenutačnu štetu, redoviti prekomjerni unos ozbiljno narušava kognitivne funkcije. Alkohol remeti komunikacijske puteve u mozgu, usporava prijenos informacija između neurona te može dovesti do problema s pamćenjem, koncentracijom i donošenjem odluka. Dugoročno, povezan je s većim rizikom od depresije, anksioznosti i kognitivnog propadanja, uključujući demenciju.
PRŽENA HRANA - osobito ona bogata nezdravim zasićenim i transmastima, može potaknuti upalne procese u tijelu i oštetiti krvne žile u mozgu. Takve promjene narušavaju dotok kisika i hranjivih tvari, što negativno utječe na kognitivne sposobnosti. Istraživanja pokazuju da osobe koje redovito konzumiraju prženu i visoko prerađenu hranu često postižu lošije rezultate na testovima pamćenja, pažnje i brzine obrade informacija.
CRVENO MESO - bogato zasićenim masnoćama, često se povezuje s kardiovaskularnim problemima, ali i negativnim utjecajem na zdravlje mozga. Prekomjerna konzumacija može pridonijeti upalama, smanjenju protoka krvi u mozgu i ubrzanom kognitivnom starenju. Zbog toga se preporučuje umjeren unos crvenog mesa kako bi se očuvale mentalne funkcije i smanjio rizik od neurodegenerativnih bolesti.
Prema riječima dr. Daniela Amena, poznatog psihijatra i stručnjaka za zdravlje mozga, mnoge popularne namirnice štetno djeluju ne samo na crijeva, već i na mozak.
U nedavnom videu dr. Amen naglašava koliko je važna povezanost probavnog sustava i mozga za psihičku stabilnost. Među glavnim krivcima za narušavanje te ravnoteže ističe – šećer.
-To su najgore namirnice kojima možete započeti dan - upozorava, misleći na proizvode prepune šećera i aditiva, poput krafni, slatkih žitarica i pekarskih peciva.
Iako na prvi pogled mogu djelovati kao brzi izvor energije, ovakvi obroci izazivaju nagli skok razine šećera u krvi, nakon čega slijedi pad koji ostavlja mozak u stanju umora, smanjene koncentracije i razdražljivosti.
- Čak i kad pojedete nešto što privremeno povisi šećer u krvi, gušterača to brzo prepozna, a već 45 minuta kasnije ne možete jasno razmišljati - pojašnjava dr. Amen.
