DRUGI MOZAK
Evo kako crijevne bakterije utječu na mentalno zdravlje
Ono što jedemo ne utječe samo na tijelo, već i na um. Zdravlje crijeva i ravnoteža crijevnih bakterija sve se češće povezuju s mentalnim zdravljem, raspoloženjem i razinom stresa, zbog čega crijeva s razlogom nose naziv 'drugi mozak'
2. Povezanost s mentalnim zdravljem i imunološkim sustavom.
Uloga crijeva daleko nadilazi samu probavu hrane koju svakodnevno unosimo. Brojna znanstvena istraživanja već ispituju mogu li crijeva igrati važnu ulogu u liječenju mentalnih bolesti ili poremećaja imunološkog sustava.
1. „Drugi mozak“.
Crijeva se često nazivaju „drugim mozgom“ ljudskog tijela zbog milijuna neurona koje sadrže. Upravo ih ta karakteristika čini ključnim organom koji snažno utječe na naše cjelokupno zdravlje i dobrobit, zbog čega im je važno posvetiti posebnu pažnju.
2. Povezanost s mentalnim zdravljem i imunološkim sustavom.
Uloga crijeva daleko nadilazi samu probavu hrane koju svakodnevno unosimo. Brojna znanstvena istraživanja već ispituju mogu li crijeva igrati važnu ulogu u liječenju mentalnih bolesti ili poremećaja imunološkog sustava.
3. Autonomni organ.
„Za razliku od bilo kojeg drugog organa u našem tijelu, crijeva mogu funkcionirati samostalno. Imaju vlastitu autonomiju u donošenju odluka; nije im potreban mozak da im govori što trebaju raditi“, izjavila je za BBC stručnjakinja za zdravlje crijeva, dr. Megan Rossi.
4. Veća podložnost uobičajenim bolestima.
Stručnjakinja ističe kako novija istraživanja sugeriraju da su osobe koje pate od crijevnih poremećaja sklonije obolijevanju od uobičajenih bolesti poput gripe, s obzirom na to da se čak 70 % stanica imunološkog sustava nalazi u crijevima.
5. Hrana kao snažan lijek.
„Hrana može biti snažan lijek. Ako donosite ispravne prehrambene odluke, dobar obrok može popraviti gotovo sve, uključujući način na koji se osjećate u vezi sa sobom i svojim životom“, poručuje harvardska psihijatrica Uma Naidoo.
6. Više probiotika.
Stoga, kada jedemo, u našem se mozgu odvijaju određene reakcije. Harvardska psihijatrica ističe da bismo u prehranu trebali uključiti više probiotičke hrane koja povoljno djeluje na mozak, poput jogurta, kefira i kombuche.
7. Uklanjanje depresije kod štakora.
Istraživanje Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Virginiji pokazalo je da bakterija Lactobacillus, koja se nalazi u živim kulturama jogurta, može ukloniti simptome depresije kod štakora.
8. Hormon sreće.
Jedan od razloga leži u činjenici da se čak 90 % serotonina, poznatog kao hormon sreće, nalazi u probavnom sustavu. Niske razine serotonina povezuju se i s problemima mentalnog zdravlja.
9. Manje stresa i kvalitetan san.
Stručnjaci također upozoravaju da su crijevni problemi povezani sa stresom te preporučuju meditaciju i tjelesnu aktivnost kao navike koje pomažu u njegovu smanjenju. Kvalitetan san pritom je ključan, jer loš san izravno utječe na zdravlje crijeva.
10. Šećer i ultra-prerađena hrana.
Priprema zdravih obroka zahtijeva organizaciju i svakodnevni trud. Zbog toga mnoge osobe koje pate od depresije posežu za hranom bogatom šećerom, prženom ili ultra-prerađenom hranom, što prema riječima stručnjaka dodatno pogoršava stanje.
