Profesor Peter Rabins s Johns Hopkinsa ističe da se rani znakovi Alzheimerove bolesti mogu prepoznati kroz promjene u pamćenju, ponašanju i navikama te naglašava da je rano prepoznavanje ključno za očuvanje kvalitete života
OTKRIJTE ŠTO PRIJE
Deset pitanja koja se hitno trebate zapitati ako sumnjate na Alzheimerovu bolest
Čitanje članka:
4
min
Jedan od vodećih svjetskih stručnjaka za demenciju otkrio je deset ključnih pitanja koja mogu pomoći prepoznati prve znakove Alzheimerove bolesti – najčešćeg oblika demencije.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
VIDEO
Demencija je danas vodeći uzrok smrti u nekim europskim državama, a upravo Alzheimer čini oko 60 posto svih slučajeva.
Prema podacima Alzheimerovog društva, gotovo milijun Britanaca živi s tom dijagnozom, a procjenjuje se da čak trećina oboljelih još uvijek nije dijagnosticirana.
Zabrinjava i sve veći broj slučajeva kod mlađih osoba, mlađih od 60 godina, čiji se simptomi često pogrešno pripisuju 'krizi srednjih godina'.
Kako, dakle, prepoznati da nešto nije u redu i kada je vrijeme za razgovor s liječnikom?
Profesor Peter Rabins s američkog sveučilišta Johns Hopkins, jedan od najuglednijih stručnjaka za Alzheimerovu bolest, kaže da postoje jasni pokazatelji koji mogu pomoći razlikovati uobičajeni gubitak pamćenja od ranih znakova demencije.
Za one koji su zabrinuti, sastavio je deset pitanja koja vrijedi postaviti samome sebi.
1. Zaboravljate li imena bliskih osoba?
Povremeno zaboravljanje imena, riječi ili mjesta posve je normalno. No, ako počnete zaboravljati imena članova obitelji, bliskih prijatelja ili važne događaje, to može biti razlog za zabrinutost.
- Ako se ne možete sjetiti dogovorenog termina kod liječnika ili ste zaboravili vjenčanje o kojem ste nedavno pričali – to je znak da se možda događa nešto ozbiljnije, upozorava Rabins.
2. Teško obavljate stvari koje su vam nekada bile jednostavne?
Ako odjednom imate problema s plaćanjem računa, kuhanjem ili obavljanjem rutinskih zadataka koje ste godinama radili bez razmišljanja, to može biti rani znak kognitivnog pada.
- Ljudi često kažu da su jednostavno ‘umorni od toga’, ali kad ih testiramo, pokaže se da imaju mjerljive poteškoće koje nadilaze uobičajene promjene povezane sa starenjem“, objašnjava Rabins.
3. Muči vas organizacija i planiranje?
Alzheimer ne pogađa uvijek prvo pamćenje. Često se najprije javljaju problemi s tzv. izvršnom funkcijom – sposobnošću planiranja i koordiniranja više koraka odjednom. Primjerice, osoba se može sjetiti recepata, ali ima poteškoće s redoslijedom pripreme, postavljanjem stola i uključivanjem štednjaka na vrijeme.
4. Provjerite lijekove koje uzimate
Određeni lijekovi – osobito oni s antikolinergijskim djelovanjem (za srce, pluća, tjeskobu ili inkontinenciju) – mogu izazvati privremenu zbunjenost i kognitivne smetnje. Ako se simptomi povuku kada se doza smanji ili terapija promijeni, vjerojatno nije riječ o Alzheimeru.
5. Možete li i dalje obavljati više zadataka odjednom?
U testiranju kognitivnih funkcija često se koriste zadaci s brojevima kako bi se provjerila sposobnost koncentracije i držanja više informacija u glavi. Ako vam je to postalo izrazito teško, a ranije nije bilo, to može upućivati na dublje promjene u mozgu.
6. Koliko alkohola pijete?
Tijelo u starijoj dobi znatno sporije razgrađuje alkohol. Ono što ste u mladosti bez problema podnosili, u 70-ima može imati dvostruko jači učinak i izazvati smetenost ili „maglu u glavi“ sličnu simptomima demencije. Zato dr. Rabins alkohol smatra jednako ozbiljnim kao i lijekove – i savjetuje oprez.
7. Primjećujete li promjene u osobnosti?
Nagla promjena raspoloženja ili ponašanja – bilo da postajete razdražljiviji ili, naprotiv, neuobičajeno mirni – može biti znak promjena u mozgu. Ponekad se čak i pozitivne promjene, poput iznenadne blagosti kod ranije tvrdoglave osobe, pokažu kao rani simptomi Alzheimerove bolesti.
8. Pretjerano brinete o stvarima koje prije niste primjećivali?
Ako ste postali tjeskobniji, stalno sumnjate u vlastito pamćenje ili izbjegavate društvo jer se bojite da ćete nešto zaboraviti – to može biti znak početnih kognitivnih promjena.
9. Jesu li vam se promijenili obrasci spavanja?
Poremećaji sna, poput ranog buđenja, učestalih dnevnih drijemeža ili osjećaja da se ne možete odmoriti, povezani su s povećanim rizikom od Alzheimerove bolesti. Istraživanja pokazuju da dugotrajno narušavanje sna može biti jedan od prvih pokazatelja promjena u mozgu.
10. Više ne uživate u stvarima koje ste voljeli?
Gubitak interesa za omiljene aktivnosti, hobije, čitanje ili druženje s unucima često se pripisuje starenju ili depresiji, ali može biti i znak Alzheimerove bolesti. Mnogi pacijenti, kaže Rabins, prestaju uživati u stvarima koje su im nekada donosile veliko zadovoljstvo – iako ne znaju objasniti zašto.
Zašto je važno reagirati na vrijeme
Povremeno zaboravljanje imena ili mjesta gdje ste ostavili ključeve ne znači da imate Alzheimerovu bolest.
No, ako primijetite trajne promjene u ponašanju, pamćenju ili svakodnevnim navikama, važno je ne ignorirati ih.
- Rano prepoznavanje simptoma čini veliku razliku. Što ranije otkrijemo bolest, to više možemo učiniti da očuvamo kvalitetu života i dostojanstvo oboljele osobe, poručuje profesor Rabins.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
