Dok se digitalni svijet utrkuje u brzini i prolaznosti, projekt 'Park Atlas' radi suprotno – usporava i poziva na povratak mjestima koja uzimamo zdravo za gotovo
RAZNA TEMATIKA PARKOVA
Dario radi projekt vrijedan zlata, a ne dobije ništa: Otkriva priče iz zagrebačkih parkova
Čitanje članka:
4
min
Iza 'Park Atlasa' stoji Dario Dalmacija, reporter i autor koji je u gradskim parkovima pronašao neispričane priče, zaboravljenu povijest i najvažnije, kolektivna sjećanja koja oblikuju identitet jednog grada. Njegov Instagram profil postao je mnogo više od zbirke lijepih fotografija - on je arhiv emocija utkanih u klupe, staze i krošnje drveća.
POGLEDAJ VIDEO: Ljeto nije samo na moru... Ovaj park u Zagrebu nudi sve da još malo zaboravite na kupanje
Pokretanje videa...
00:57
Sve je počelo prije više od pet godina, u nadrealnoj tišini pandemijskog lockdowna. Kao reporter, Dario je imao privilegiju snimiti kadrove praznog Zagreba, a prizor pustog Zrinjevca potaknuo ga je na razmišljanje.
- Sjedio sam na klupi na Zrinjevcu i razmišljao kako u 19 sati kraj mene nema žive duše. I koliko je to zapravo nadrealno. Tada mi je pala na pamet misao koliko stvari uzimamo zdravo za gotovo, pa tako i zelene površine i parkove koji su mjesta okupljanja. Mjesta gdje se družimo s prijateljima, gdje odlazimo na piknik, gdje se prvi put ljubimo, gdje prekidamo veze i gdje uzimamo vrijeme za sebe - objašnjava Dalmacija.
Tu se ideja počela rađati. Kada je primijetio da nitko ne obrađuje parkove kroz prizmu ljudskih priča, odlučio je spojiti svoju profesiju vizualnog pripovjedača s novom idejom i stvoriti jedinstveni digitalni spomenar.
Njegova osobna veza s parkovima dala je projektu dodatnu dubinu. Park Stara Trešnjevka park je njegova djetinjstva, Zrinjevac je postao utočište za razmišljanje u životnim krizama, dok ga je park Grič oduvijek fascinirao kao možda i najljepši u Zagrebu.
Što objavljuje „Park Atlas“?
Na profilu @park.atlas.project objavljuju se:
- fotografije i kratki videozapisi parkova iz Zagreba i drugih gradova
- personalizirane priče ljudi koji su u tim parkovima proživjeli važne trenutke
- serijal nazvan ParkTalks, u kojem prolaznici dijele svoje uspomene i događaje vezane za određene parkove
- zanimljivi detalji koji često ostaju nevidljivi širem oku, poput plesnjaka pod ljetnom kišom ili mjesta prvih poljubaca
Jedna od zanimljivih priča je Rokov perivoj - u videu autor Dalmacija otkriva što se tamo prije nalazilo. Kada kažemo prije, ne mislimo na prije deset ili dvadeset godina. Mislimo na prije nekoliko stotina godina.
Zašto projekt privlači pažnju?
Za razliku od brojnih profila koji samo dijele lijepu estetiku parkova ili arhitekture, Park Atlas povezuje parkove s ljudskim emocijama. To je više od fotografija – to je dnevnik kolektivnih uspomena. Sljedeći video je sjećanje jedne starice na sredinu ’60-ih, kada su se mladi i stari Zagrepčani opraštali od pjevača Marka Novosela na njegov put preko oceana. U opisu stoji: 'Možete li sada zamisliti da se opraštamo od pjevača koji odlaze u Ameriku?'
Istraživanje za svaku objavu, koja traje tek minutu ili dvije, zahtijeva sate provedene u arhivima, starim knjigama i digitalnim bazama. Dalmacija tako otkriva zaboravljene slojeve gradske povijesti.
- Treba mi puno više nego što ljudi misle. Nekad se dogodi da zbog jedne rečenice u videu pročitam deset različitih izvora i taman kad pomislim da sam sve provjerio, naiđem na neki koji kaže: 'E, nije baš tako' - otkriva Dario.
Tako je otkrio da malo tko zna da je današnji Rokov perivoj nekada bio groblje na kojem je bio pokopan i Vatroslav Lisinski. Još je nevjerojatnija priča o zdencu 'Elegija – Čeznuće', djelu Ivana Frangeša Mihanovića, koji je zbog istaknutih ženskih atributa smatran nemoralnim te je od 1912. bio skriven od javnosti sve do 1994. godine. Takva otkrića, poput priča o 'francuskim damama' u Mallinovom parku, daju parkovima novu dimenziju i pretvaraju ih u žive muzeje na otvorenom.
Borba protiv betonizacije i zaborava
'Park Atlas' nas potiče na razmišljanje kako provodimo naše slobodne dane, jutarnje šetnje, poslijepodne, vrijeme s našim najmilijima i ujedno je poziv da otvorimo oči.
Znam da svi živimo u ritmu posao–kuća–posao. U tom ritmu izgubilo se nešto što se u sociologiji zove treće mjesto. To je prostor u kojem se socijaliziramo bez da moramo nešto platiti.
S druge strane svjedočimo pomahnitaloj betonizaciji. Investitor vidi komad trave i pomisli: "Odlično, tu stane zgrada sa 70 stanova i tri podzemne garaže." Park u toj jednadžbi ima otprilike onoliko šanse koliko bih ja imao u ringu s Mikeom Tysonom. Dakle, nikakve.
Ako se ne družimo i ne razgovaramo, zatvaramo se u sebe i svoje preplaćene kvadrate. Postajemo lošiji ljudi i pritom gubimo zdravlje, razum i sreću - kaže Dalmacija.
Projekt u širem društvenom kontekstu
U digitalnoj eri kada su društvene mreže često rezervirane za modne estetike ili 'insta trenutke', Park Atlas se ističe kao autentična platforma koja potiče ljude da ponovno razmisle o urbanim parkovima i njihovoj ulozi u čovjekovoj memoriji.
Iako je vođenje projekta uz posao u vlastitoj videoprodukcijskoj tvrtki zahtjevno, 'Park Atlas' mu je, kaže, odušak i mali mirni kut. Planovi za budućnost su veliki. Projekt se već sramežljivo proširio na Europu pričama o parkovima u Londonu, Beču i Nizozemskoj.
Vizija je da 'Park Atlas' za pet godina postane platforma koja kroz parkove, te 'dnevne boravke gradova', priča širu priču o urbanom životu diljem Hrvatske i Europe.
- U pripremi su i novi formati poput mercha, knjige ili dokumentarnog serijala. Kad jednom počnete kopati po pričama parkova, shvatite da ispadne cijela povijest grada. I onda je šteta to zadržati samo na društvenim mrežama.
Ako imate zanimljivu priču iz vama omiljenog parka, javite se na Park Atlas Instagram profil.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
