Brojne su prednosti dramatizacije; razvija se komunikacija, govorno-jezični razvoj, razumijevanje socijalnog i emotivnog konteksta, razumijevanje i usvajanje umjetničkog izričaja, pripadnosti grupi i slično
KAZALIŠTE I ODGOJ
Daria Lorenci Flatz: U dramskim grupama djeca uče razumjeti emocije, empatiju i kreativnost
Čitanje članka:
4
min
U vrijeme kada se djeca više druže s ekranima nego međusobno, kada su razne tražilice postale izvori znanja, pitamo se imaju li kazališne predstave i kultura dramskog izričaja istu ulogu kao prije dvadesetak godina ili su dobile možda još važniji značaj upravo zbog toga što djeci nedostaje izravno iskustvo u doživljaju svijeta.
Koraljka Bakota diplomirala je arheologiju i magistrirala povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radila je u Poliklinici SUVAG u Zagrebu, surađivala je na brojnim znanstvenim projektima te objavila više znanstvenih i stručnih radova, vježbenica i knjiga. Cijeli svoj radni vijek posvetila je odgoju i obrazovanju.
Od malena djeca se igraju kroz dramatizaciju određenih životnih situacija. Igraju se prodavača, doktora, raznih situacija iz vrtića i škole, glume učiteljice ili likove iz igrica, crtića, filmova ili omiljenih serija. Kroz tu igru djeca razvijaju govor, jezik i komunikacijske i socijalne vještine. Upravo zbog tih vrijednost, dramatizacija može biti i terapijski postupak o čemu pišu brojni autori od sredine 20. stoljeća do danas.
Djeca se u okviru izvannastavnih aktivnosti u vrtiću ili školi ili pak u ustanovama ili udrugama bave dramatizacijom. Brojne su prednosti te aktivnosti, razvija se komunikacija, govorno-jezični razvoj, razumijevanje socijalnog i emotivnog konteksta, razumijevanje i usvajanje umjetničkog izričaja, pripadnosti grupi i slično. Dramatizacija je proces jednako dobar za nadarenu djecu kao i za djecu s teškoćama u razvoju.
Učiteljica Ksenija Šmit, prof. hrvatskog jezika u OŠ Poliklinike SUVAG već dvadesetak godina provodi dramske radionice za učenike s govorno-jezičnim teškoćama.
- U interpretaciji dramskih tekstova ili situacija važan je i doživljaj prostora i vremena. Na taj način djeca uče i odnose među osobama i predmetima u prostoru te dobivaju pravilan osjećaj za vrijeme. To su važni čimbenici za usvajanje sintakse i dubinskog usvajanja rečeničnih dijelova. Pri dramatizaciji važna je aktivna uključenost učenika u dramsku situaciju; učenik smješta i kreće svoje tijelo u imaginarnom prostoru pozornice, čuje svoj glas, vježba intenzitet, tempo govora i govornu intonaciju te, prije svega, govorno samopouzdanje. Kako bi sudjelovao u dramskoj igri, učenik mora biti u potpunosti usredotočen na ostale sudionike te na taj način izrazito razvija slušnu pažnju. Pri interpretaciji lektirnih tekstova pokazalo se učinkovitim dio teksta obraditi dramatizacijom koja omogućuje dubinsko upoznavanje sa sadržajem teksta, usvajanje novog rječnika, lakše razumijevanje uzroka i posljedica događaja u djelu zbog emocionalnog proživljavanja odnosa među likovima čime se izrazito razvija empatija i razumijevanje druge osobe. Učenici, koji su na taj način usvajali lektirne naslove, trajno su usvojili i književnoteorijske pojmove koji su bili vezani za tekst i njegovu analizu - objasnila je.
Na sceni djeca koriste uz riječ i pokret osjetila i upravo ta polisenzorna dimenzija dramatizacije daje joj izuzetnu vrijednost. U procesu dramatizacije uključuje se glazba, ritam, pokret (ples) što djeci pruža veliku radost i pritom im se vraća samopouzdanje.
Osobito su zahtjevne improvizacije kada djeca na temu moraju osmisliti radnju i dijalog. U tom procesu djeca uče kako koristiti već stečena znanja i iskustva u kreiranju novog dramskog sadržaja i time postaju otvorenija i emocionalno sigurnija ne samo na sceni, nego i u svakodnevnom životu. To je zahtjevni proces, ali to su sve tehnike koje djeca mogu usvojiti.
Dok je kod gledanja kazališne predstave naglasak na doživljaju, u samoj dramskoj izvedbi važnost je u proživljenom - to je najveća vrijednost tog procesa jer djeca najbolje pamte ono što prožive.
Dramske radionice ne odnose se samo na rad na dramskim tekstovima, tu se uvježbavaju brojne retoričke vještine. Pisanje pjesmica i recitiranje je također jedan od segmenata uvježbavanja dramskog izričaja. Brojni primjeri iz prakse pokazuju da je memoriranje pjesmica i njihovo recitiranje najbolji poticaj još od rane dobi da dijete pokaže i da uživa u tom pokazivanju svog govornog nastupa. Nesvjesno i postupno ono usvaja pravila kultiviranog govora; govor mora biti razumljiv, svi ga moraju čuti pa mora biti dovoljno glasan, treba uvjeriti slušatelja u sadržaj govora te neke riječi treba naglasiti i istaknuti uz neki pokret, zastati i napraviti stanku – dakle, pravi javni nastup.
Koliko je važan rad s djecom, govori nam i činjenica da brojni renomirani glumci i glumice rade na tom pedagoškom aspektu glume.
Darija Lorenci Flatz, dramska prvakinja Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, glumica koja je ostvarila brojne uloge u kazalištu i filmu, voditeljica je 4 SOBE - kreativnog laboratorija za djecu i mlade. Pitali smo je što djecu motivira da se uključe u dramske radionice.
Daria Lorenci Flatz
- Djeca se na dramsku radionicu prijavljuju iz raznih motivacija od toga da su ekstrovertirana i da stalno doma nešto glume i izražavaju se na razne načine, do toga da su izrazito sramežljivi pa roditelji žele da se otvore. I u jednom i u drugom slučaju, dramska radionica je dobar izbor, jedino što naravno nije garancija da će se sramežljivi ohrabriti i ekstrovertiran snaći. Naravno, to često bude slučaj, ali ima i iznenađenja jer djeca su nepredvidiva, a i umjetničko izražavanje također. Ono na što mi svakako stavljamo akcent je istraživanje svijeta oko sebe, razvijanje empatije, pokušaj razumijevanja svojih i tuđih emocija, sve to kroz kreativno izražavanje glumom - kazala je.
Mnoga kazališta i kazališne družine bave se upravo dramskim radionicama za djecu i mlade. Ovisno o tome gdje živite, možete djecu uključiti u tu aktivnost. Izdvojit ćemo samo neke: 4 SOBE, ZKM učilište, Luda kuća, KNAP, Dramatuljci, PLAYDRAMA, Dramski studio ARKA, Dramski studio za djecu - Split …..ima ih puno više po cijeloj Hrvatskoj i vode ih renomirani glumci i dramski pedagozi. Jesen je stigla, to je vrijeme kada biramo djeci aktivnosti – nadamo se da će neki odabrati dramske radionice i uživati u njima.
Savjeti za roditelje
- Igrajte se sa djecom kod kuće, podijelite si uloge uz lutke i igračke ili bez njih – to mogu biti male nezahtjevne crtice u kojima ćete uživati.
- Snimajte se i pokažite to djetetu nakon nekog vremena. Djeca se jako vole gledati i slušati.
- Odvedite ih na jedan sat dramske radionice da vide što bi tamo sve mogli naučiti.
- Ako su vam djeca sramežljiva, osnažite ih ponudite im ovu aktivnost koja će im pomoći u svakodnevnom životu koji je iz generacije u generaciju sve zahtjevniji.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
