Azijski smrdljivi martini preplavili su domove i polja Hrvatske i BiH, a stručnjaci upozoravaju na brzo širenje i štete u poljoprivredi. Zbog blažih zima kukci preživljavaju i razmnožavaju se bez prirodnih neprijatelja
NEMAJU NEPRIJATELJA
Hrvatsku preplavili smrdljivi martini iz Azije! Gori su od domaćih. Evo što jedino pomaže
Čitanje članka:
3
min
Oni zuje, pužu i smrde. A sada ih ima više nego ikad. Azijski smrdljivi martini, poznati i kao azijske mramorne stjenice (Halyomorpha halys), preplavili su domove diljem Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:12
Izvorno dolaze iz istočne Azije, ali su se u posljednjih nekoliko godina proširili po cijeloj Europi i sada prijete postati stalni stanovnici naših zidova, vrtova i polja.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
00:37
- Imam ih na prozoru, zavjesi i kuhinjskim pločicama. Kad jednog maknem, pojave se dva nova - požalila se čitateljica iz Karlovca.
Slične priče dolaze iz svih krajeva. Ljudi ih pronalaze u utičnicama, među roletama, pa čak i u ormarima i krevetima.
Dolaze iz Azije i ne namjeravaju otići
Profesorica dr. sc. Ivana Pajač Živković s Agronomskog fakulteta u Zagrebu objašnjava da je riječ o izrazito invazivnoj vrsti koja se proširila iz Italije i Slovenije.
- Azijska mramorna stjenica izuzetno je prilagodljiva. Zime su sve blaže, što im omogućuje da prežive i razmnožavaju se u većem broju. Ulaze u kuće čim temperature padnu, a unutra ostaju sve do proljeća - izjavila je Pajač Živković.
Prema njezinim riječima, azijski martini su pravi 'majstori preživljavanja'. Hrane se biljnim sokovima i napadaju više od tristo različitih vrsta biljaka, uključujući jabuke, rajčice, paprike i kukuruz. U prirodi bi ih trebala kontrolirati tzv. samurajska osica, no u Europi taj prirodni neprijatelj ne postoji. Zbog toga se šire gotovo bez ograničenja.
Smrde i kad ih ne dirate
Za razliku od domaćih smrdljivih martina, azijska verzija je veća, brža i još neugodnija. Profesorica dr. sc. Ivana Šerić Jelaska s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu kaže kako je njihov obrambeni mehanizam vrlo snažan.
- Kad ih uznemirite, ispuštaju kemijske spojeve izrazito neugodnog mirisa koji se teško uklanja. Ne preporučuje se gnječenje ni usisavanje jer se tada miris rasprši po cijelom prostoru, objasnila je Jelaska.
Dodala je da kod osjetljivih osoba taj miris može izazvati mučninu, glavobolju ili iritaciju očiju. Najbolje ih je, kaže, pokupiti papirom ili posudom i jednostavno iznijeti van.
Iako ne grizu i nisu opasne za zdravlje, azijske stjenice su vrlo uporne. Kada jednom uđu u dom, skrivaju se iza slika, ispod ormara i u zavjesama, gdje mirno čekaju proljeće.
Sve veća prijetnja i poljoprivredi
Profesorica dr. sc. Renata Bažok s Agronomskog fakulteta upozorava da problem nije ograničen samo na kućanstva.
- Ova vrsta već uzrokuje ozbiljne štete u poljoprivredi. Bilježimo oštećenja na jabukama, kruškama i vinovoj lozi. Insekti sišu sokove iz plodova i uzrokuju deformacije, što ih čini neupotrebljivima. Gubici mogu dosegnuti i milijunske iznose, rekla je Bažok.
Slični slučajevi zabilježeni su i u Bosni i Hercegovini, gdje su poljoprivrednici iz Maglaja i Doboja već prijavili masovnu pojavu stjenica u voćnjacima. U Sloveniji je azijska stjenica službeno proglašena gospodarskim štetnikom, a stručnjaci upozoravaju da bi sličan scenarij mogao zadesiti i Hrvatsku.
Teško ih je suzbiti, ali prevencija pomaže
Budući da su otporne na većinu insekticida i nemaju prirodnih neprijatelja, azijske stjenice vrlo je teško potpuno iskorijeniti. Stručnjaci zato savjetuju građanima da se usredotoče na prevenciju.
Preporučuje se redovito zatvaranje svih pukotina i brtvi oko prozora i vrata, kao i postavljanje zaštitnih mreža. Usisavanje i gnječenje nisu dobra ideja jer samo pogoršavaju neugodan miris. Umjesto toga, najbolje ih je pažljivo pokupiti i izbaciti na otvoreno.
Neki građani koriste sprejeve s mirisom mente ili limuna, koji mogu donekle pomoći, ali ne nude trajno rješenje. U poljoprivredi se razmatra mogućnost biološke kontrole pomoću samurajske osice, no stručnjaci upozoravaju da se takve mjere moraju provoditi vrlo pažljivo kako se ne bi narušila prirodna ravnoteža.
Naša nova jesenska svakodnevica
Prema mišljenju stručnjaka, azijski smrdljivi martini više nisu samo privremeni posjetitelji. Postali su dio naše stvarnosti i svake će se jeseni ponovno pojavljivati u potrazi za toplinom i skloništem.
- Moramo naučiti živjeti s njima i zaštititi svoje domove i usjeve najbolje što možemo, poručila je profesorica Pajač Živković.
Dok se temperature ne spuste ispod nule, najezda će se nastaviti. A kada zima napokon stigne, azijski martini će se povući – samo da bi se s prvim toplim danima ponovno vratili među nas.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
