JESTE LI PRIMIJETILI?
15 toksičnih ponašanja koje djeca često preuzmu od roditelja
Svi mi nesvjesno nosimo navike svojih roditelja, ali neke od njih mogu nas kočiti više nego što mislimo. Prepoznajte ove toksične obrasce i napravite prvi korak prema zdravijem načinu života
U nastavku doznajte koje sve navike možemo naslijediti od roditelja, a djeluju toksično.
1. DAJETE TIHI TRETMAN. Kada ste ljuti ili povrijeđeni, imate li tendenciju povući se u tišinu umjesto da izrazite što vas muči? Taj tihi tretman mogao bi biti naučeno ponašanje od vaših roditelja. Iako se možda čini kao miran način rješavanja sukoba, on zapravo stvara još veću udaljenost i nerazumijevanje. Komunikacija je ključ rješavanja problema, a birajući šutnju, propuštate priliku izraziti svoje osjećaje i razumjeti perspektivu druge osobe.
2. PRETJERANO REAGIRATE NA SITNICE. Često se uhvatite kako se previše uzrujavate ili postajete tjeskobni zbog manjih problema? Ova navika pretjerivanja sitnica može biti nešto što ste usvojili promatrajući kako su vaši roditelji reagirali. Iako je normalno ponekad se naljutiti, stalno pretjerano reagiranje može opteretiti vaše odnose i mentalno zdravlje. Važno je naučiti razlikovati male neugodnosti od velikih problema.
3. IGRATE IGRU PREBACIVANJA KRIVNJE. Prebacivanje krivnje na druge ljude i izbjegavanje preuzimanja odgovornosti možda je obrazac koji ste vidjeli kod svojih roditelja. Iako je lakše upirati prstom u druge, preuzimanje odgovornosti za svoje postupke i odluke ključno je za osobni rast.
4. IZBJEGAVATE SUOČAVANJE. Ako imate tendenciju izbjegavati sukobe, radije birajući mir nego da otvoreno kažete što mislite, možda ste taj obrazac preuzeli od svojih roditelja. Iako se može činiti lakšim bježati od konflikta, ovo izbjegavanje često vodi do neriješenih problema i unutarnje ogorčenosti.
5. PREVIŠE STE KRITIČNI PREMA SEBI. Stalna samokritičnost i neumorna potreba za savršenstvom mogu dovesti do tjeskobe i stalnog osjećaja da niste dovoljno dobri. Ako vam ovo zvuči poznato, vjerojatno ste to preuzeli od svojih roditelja. Život pod povećalom kritike, bilo da je dolazila izvana ili iznutra, iscrpljuje.
6. ZLOPAMTILO STE. Držanje zamjeranja i nemogućnost puštanja starih povreda može biti veliko emocionalno opterećenje, možda preuzeto od vaših roditelja. Prirodno je osjećati se povrijeđeno, ali stalno vraćanje na te osjećaje može narušiti vaše mentalno zdravlje i odnose. Učenje opraštanja, ne nužno zbog druge osobe već radi vlastitog mira, ključno je.
7. DAJETE PASIVNO-AGRESIVNE KOMENTARE. Korištenje pasivno-agresivnih komentara suptilan je način izražavanja nezadovoljstva bez da se problem izravno kaže. Ako vam je ovo uobičajen način komunikacije, možda ste ga usvojili od svojih roditelja. Iako se može činiti sigurnijim od otvorenog sukoba, ovaj neizravan pristup često vodi do još veće konfuzije i neriješenih problema.
8. BOJITE SE NEUSPJEHA. Ako vas stalno muči strah od neuspjeha ili pogrešaka, taj strah možda potječe iz stava vaših roditelja prema uspjehu i neuspjehu. Odrastanje u okruženju gdje pogreške nisu bile dopuštene može stvoriti paralizirajući strah od neuspjeha. Međutim, važno je zapamtiti da su pogreške prirodan dio učenja i rasta.
9. TEŠKO IZRAŽAVATE SVOJE OSJEĆAJE. Ako vam je teško izraziti kako se osjećate, razlog tome možda je odrastanje u obitelji u kojoj se emocije rijetko otvoreno dijelile. Nedostatak emocionalnog izražavanja može otežati stvaranje dubokih, smislenih veza. Naučiti jasno izraziti vlastite osjećaje ključno je za vaše mentalno zdravlje i odnose.
10. UVIJEK KAŽETE „DA“. Ako se stalno zateknete kako pristajete na stvari koje zapravo ne želite, ta potreba da svima udovoljite možda je nešto što ste naučili od svojih roditelja. Iako je lijepo biti uslužan, stalno stavljanje tuđih potreba ispred vlastitih može dovesti do iscrpljenosti i ogorčenosti. Učenje postavljanja granica i izgovaranja „ne“ kada je potrebno ključno je za vašu dobrobit.
11. ZANEMARUJETE BRIGU O SEBI. Zanemarivanje brige o sebi i stalno stavljanje drugih na prvo mjesto može dovesti do iscrpljenosti i ogorčenosti. Ova navika možda potječe iz toga što ste gledali svoje roditelje kako uvijek sve druge stavljaju ispred sebe. Zapamtite, briga o sebi nije sebična.
12. PERFEKCIONISTI STE. Težnja za savršenstvom u svemu što radite može biti iscrpljujuća i često nedostižna. Taj pritisak da budete savršeni možda je osobina koju ste usvojili od svojih roditelja. Važno je shvatiti da je savršenstvo iluzija i da su pogreške dio ljudskog iskustva. Prihvatite nesavršenost i dajte si dopuštenje da budete dovoljno dobri.
13. IGNORIRATE OSOBNE GRANICE. Ako vam je teško postaviti ili poštovati osobne granice, razlog tome možda je odrastanje u obitelji u kojoj su granice bile nejasne ili ih uopće nije bilo. Razumijevanje i poštivanje granica ključno je za zdrave odnose i samopoštovanje. Riječ je o tome da prepoznate svoje granice i jasno ih izrazite drugima.
14. ODLAGANJEM ODGAĐATE OBAVEZE. Odgoditi zadatke i odugovlačiti s obavezama možda je ponašanje koje ste primijetili kod svojih roditelja. Iako se često smatra lijenošću, odgađanje je češće povezano s izbjegavanjem nelagode ili straha od neuspjeha. Prepoznati zašto odgađate prvi je korak prema tome da to promijenite. Razbijanje zadataka na manje, lakše korake i postavljanje jasnih rokova može pomoći.
15. PREVIŠE RAZMIŠLJATE O SVEMU. Ako stalno previše analizirate situacije, do te mjere da se osjećate blokirano, ta navika pretjeranog razmišljanja možda dolazi iz obitelji u kojoj se svaka odluka detaljno preispitivala. Iako je dobro biti promišljen, pretjerano razmišljanje može biti iscrpljujuće.
