Koje su najčešće greške u komunikaciji kod poduzetnika, kako se nositi s konfliktima te kako spriječiti burnout i postaviti zdrave granice, otkriva nam Ana Tomić
Pogreške u komunikaciji koje skupo koštaju: Savjeti trenerice nenasilne komunikacije
Dobra ideja, poslovni plan, financije, marketing... Kad netko kreće u biznis, to su najčešće teme o kojima se educira i govori. No poduzetnicima nerijetko promiče to da bez kvalitetne komunikacije svi planovi lako padaju u vodu. Upravo o toj temi razgovarali smo s Anom Tomić, edukatoricom nenasilne komunikacije. Ana već nekoliko godina vodi radionice na kojima polaznici mogu naučiti glavne smjernice uspješne poslovne komunikacije.
- Volim reći da to što su nas naučili govoriti ne znači da su nas naučili i komunicirati, pogotovo zdravo i asertivno komunicirati. Problem nije u tome što ne znamo sve, problem je kad ne znamo pitati, tražiti pomoć ili iskomunicirati ono što nam treba - objašnjava Ana.
Po struci teologinja, Ana je na fakultetu čula za pojmove nenasilne komunikacije i nenasilnog otpora. Budući da su je te teme odmah zainteresirale, krenula je u daljnju edukaciju i treninge iz tih područja, iz čega se razvio i njen današnji opseg djelatnosti.
Mladim poduzetnicima savjetuje da u počecima ne štede na pitanjima i da potraže kvalitetnog mentora. Upravo su postavljanje pitanja, aktivno slušanje i traženje povratnih informacija temelji svake uspješne komunikacije.
- U počecima trebamo postavljati mnogo pitanja na pravim mjestima. Ne moraju svi znati da nešto ne znamo, ali pronaći kvalitetnog mentora/icu čini mi se kao vrlo važan prvi korak. A poslije u prodaji svojih usluga ili proizvoda mislim da je važno slušati, ne prekidati kupce, biti prisutan, tražiti povratnu informaciju i ne prodavati invazivno jer to ljude dugoročno odbija - istaknula je Ana.
S njom smo razgovarali o nekim najčešćim komunikacijskim problemima koji se javljaju kod poduzetnika, ali i općenito kod ljudi u poslovnom okruženju, poput manjka asertivne komunikacije, burnouta i konflikata.
- Konflikti, suprotno onome što nas oduvijek uče, uopće ne moraju biti loši. Sukobi i konflikti su simptomi potrebe za promjenom, samo se moramo naučiti slušati i zaista čuti drugu osobu. Također, konflikti se produbljuju kad progovaramo iz svojih pozicija, umjesto iz svojih potreba - objašnjava Ana.
Ali neki uopće ne žele da do konflikata dođe. Pa tako kao jednu od najčešćih poteškoća koje primjećuje kod polaznika svojih radionica Ana navodi manjak izravne, asertivne komunikacije. To se često pretvori u prešućivanje, povlačenje ili čak pasivnu agresiju, što dugoročno šteti i pojedincu i timu.
- Gotovo redovito na radionice dolaze empatični, strpljivi i otvoreni ljudi, ali kad trebaju pitati nešto za sebe, stati iza sebe, tad kao da počnu sumnjati u svoju vrijednost. Suradnja s povlačenjem, izbjegavanjem ili prilagođavanjem, prema mojemu mišljenju, karakterizirala bi veliku većinu ljudi u velikim korporacijama, što se iznova potvrđuje na mojim radionicama - kaže.
Jedan od čestih problema kod poduzetnika je i osjećaj da moraju sve učiniti sami, da ne znaju kad stati, pa posljedično dolazi do burnouta. Tu se dotičemo važnosti postavljanja granica i brige o vlastitoj energiji.
- Najvažnije je provjeravati sami sa sobom kako se osjećamo i jesu li nam ‘baterije’ prazne. Meni mnogo pomaže diviti se malim koracima kao da sam dijete. To budi zahvalnost i daje snagu za dalje - savjetuje Ana, koja se također otisnula u poduzetničke vode.
Sve je počelo tijekom studija teologije, kad je održala prvu radionicu, u osnovnoj školi, i ubrzo otkrila da za takvim tipom edukacije postoji velika potreba, ne samo kod mladih nego i u poslovnom svijetu. Danas iza sebe ima radionice u tvrtkama, školama i organizacijama, a koristi od takvih radionica su mnogobrojne.
- Glavni benefiti radionica nenasilne komunikacije su osvješćivanje vlastitog stila komunikacije i suradnje. Postaje nam jasnije kako komuniciramo i zašto, što možemo drugačije, zašto se povlačimo, zašto postajemo defenzivni i što nam je zaista važno u komunikaciji. Također, razvijamo vještine asertivne komunikacije i ulaska u konflikt bez optuživanja, što nam omogućuje povezivanje s ljudima, skladne odnose u timu i rast firme jer komunikacija ide tečno, a ljudi se osjećaju poštovano i viđeno na radnome mjestu.
Rad na nenasilnoj komunikaciji utječe i na osobni rast i samopouzdanje, pa promjenom u načinu komunikacije možemo poboljšati i svoje odnose u privatnom životu, a ovdje Ana ističe važnost postavljanja zdravih granica.
- Poznato je da su odnosi u kojima osjećamo najviše frustracije oni u kojima smo svjesno ili nesvjesno postavili nezdrave granice. Dobra vijest je da te granice uvijek možemo revidirati, kad se prvi put izložimo i kažemo što nam smeta i koje su naše potrebe, možemo osjećati nelagodu, ali nakon toga ćemo osjetiti olakšanje i doživjeti svijest da mi to zapravo možemo, čime raste i naše samopoštovanje.
Za Anu tako nenasilna komunikacija nije samo skup tehnika nego način života i rada. Ili, kako sama voli reći – mali hrabri koraci u komunikaciji mogu donijeti velike promjene, i u poslu i u osobnom životu.