Vidimo kakva je situacija na Bliskom istoku. Ako cijene nastave rasti, u sljedeća dva tjedna postoji prostor za dodatne intervencije, kaže
News
Komentari 0
Vidimo kakva je situacija na Bliskom istoku. Ako cijene nastave rasti, u sljedeća dva tjedna postoji prostor za dodatne intervencije, kaže
Nagli skok cijena nafte i dizela na svjetskom tržištu mogao je donijeti značajno poskupljenje goriva u Hrvatskoj, no Vladina intervencija ublažila je prvi udar na građane i gospodarstvo. U središnjem Dnevniku HTV-a predsjednik Uprave Agencija za ugljikovodike Marijan Krpan poručio je kako je reakcija Vlade bila brza i odlučna te da Hrvatska trenutačno ima dovoljno strateških zaliha nafte i derivata. Krpan je istaknuo da je posljednjih desetak dana došlo do velikog rasta cijena sirove nafte, ali i derivata na mediteranskom tržištu, koje je ključno za formiranje cijena u Hrvatskoj.
– Dizel je skočio s oko 750 dolara po toni na čak 1120 dolara po toni. Da Vlada nije intervenirala, to bi značilo povećanje cijene od oko 24 centa po litri – objasnio je Krpan.
Dodao je da je upravo dizel najveći problem u trenutačnom valu poskupljenja, zbog čega je Vlada donijela niz mjera kako bi ublažila prvi cjenovni šok. Među ostalim, država se odrekla dijela trošarina, pa je kod dizela smanjenje iznosilo 0,02 eura po litri.
Prema njegovim riječima, prostora za dodatne mjere još ima, osobito ako se rast cijena nastavi.
– Vidimo kakva je situacija na Bliskom istoku. Ako cijene nastave rasti, u sljedeća dva tjedna postoji prostor za dodatne intervencije, i kroz trošarine i kroz premije te bio-naknadu – rekao je Krpan, dodajući da će Vlada za dva tjedna ponovno razmotriti uredbu o ograničenju cijena derivata.
Razlog snažnog rasta cijena vidi u geopolitičkim napetostima, ponajprije oko Hormuški tjesnac, jedne od najvažnijih svjetskih energetskih ruta.
– Kroz taj tjesnac prolazi oko 20 milijuna barela nafte dnevno, odnosno približno petina svjetske trgovine naftom. Svijet ukupno trguje s oko 103 do 104 milijuna barela dnevno, pa je jasno koliki utjecaj ima svaka eskalacija u tom području – istaknuo je.
Ipak, naglasio je kako Hrvatska nije izravno pogođena tim transportnim pravcem. Nafta u zemlju dolazi iz Azerbajdžana, Kazahstana te afričkih država poput Libije i Nigerije, dok derivati stižu s tržišta Europske unije.
Problem je, kaže, što je na Bliskom istoku došlo do zastoja u transportu, ali i smanjenja proizvodnje nafte.
– Zatvaranje bušotina uvijek je riskantno jer nije sigurno hoće li se nakon ponovnog otvaranja moći vratiti na prethodnu razinu proizvodnje – pojasnio je.
Krpan se osvrnuo i na poziv Međunarodna agencija za energiju državama skupine G7 da razmotre puštanje dijela strateških rezervi nafte na tržište.
– To je jedna od mjera koja je na stolu. Postoji jasna povezanost između količine nafte u strateškim zalihama i tržišne cijene. Ako ova situacija potraje još nekoliko dana, očekujem odluku o djelomičnom otpuštanju tih rezervi – rekao je.
Dodao je kako su Sjedinjene Američke Države već spremne pustiti dio svojih velikih zaliha iz savezna države Louisiana na tržište, dok se čeka reakcija Europe.
Krpan je podsjetio i na mehanizam uspostavljen nakon iranske krize 1979. godine, prema kojem svaka država članica Europske unije mora imati najmanje 61 dan potrošnje ili 90 dana neto uvoza nafte u rezervama, ovisno o tome koji je broj veći.
– Hrvatska ima zalihe za oko tri mjeseca. To uključuje sirovu naftu, ali i dizel i benzin, tako da smo spremni reagirati ako to bude potrebno – naglasio je.
Upozorio je i da trenutačno nema stvarnog poremećaja u opskrbi.
– Robe na tržištu još uvijek ima, problem je u cijeni koja je naglo porasla – rekao je.
Na pitanje tko najviše profitira u takvim situacijama, Krpan je odgovorio da najveću korist imaju kompanije koje kontroliraju sama ležišta nafte.
– U cijelom lancu, od istraživanja do trgovine, najviše profitiraju oni koji imaju kontrolu nad rezervama nafte u ležištu, odnosno velike međunarodne naftne kompanije – zaključio je.
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+